Sudionici regate na Šolti prikupili su u ponedjeljak više od 700 kilograma smeća iz tamošnjeg podmorja i s plaža. Najviše je bilo plastičnog otpada koje i predstavlja najveću opasnost za morski svijet.
Po znanstvenoj studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Science, do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba. Plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja po toj studiji.
To je bio jedan od razloga da u akciji pod nazivom 'Cleaning Sailing Race regata' partneri postanu splitska udruga Sunce i Biotherm. Edukativno-ekološka regata start je imala u Marini Kaštela, a sudionici su bili raspoređeni na deset jedrilica. S morskog je dna otpad vadilo 12 ronilaca.
- Kao posljedica jačeg vjetra na plažama se nataloži otpad kojeg je naše more puno. Najgore je što je najveći dio tog otpada plastika koja se kasnije raspada u moru, a na kraju tog procesa smo upravo mi, ljudi, jer putem riba koje jedemo mikroplastika ulazi u naš organizam - rekla je u izjavi za medije Gabrijela Medunić Orlić, izvršna direktorica Udruge Sunce.
- Prije dvadeset godina je, kada biste došli na plažu koja nije bila poznata svim domaćim ljudima i turistima, ona bila čista. Danas je situacija obrnuta. One javne plaže koje čiste komunalna poduzeća su čiste, a druge su pune otpada koje dolaze morskim strujama, a jedinice lokalne samouprave često nemaju resursa za njihovo čišćenje - dodala je Medunić Orlić.
Akciji na Šolti pridružio se i Güven Dalgiç, generalni direktor LUXE divizije Adria, filijale kozmetičkog diva L'Oreala, čiji je Biotherm brend.
- Kako zagađenje svih vrsta voda postaje sve više prepoznat globalni problem, treba ulagati u ovakve akcije, a posebno u Hrvatskoj koja je druga pitkom vodom najbogatija država u Europi - rekao je Dalgiç čiji se brend sličnim akcijama čišćenja podmorja i plaža pridružuje po cijelom svijetu.
Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.
No, plastika je posvuda prisutna u okolišu, njezina proizvodnja eksponencijalno raste, a zbrinjavanje uvelike zaostaje.