Vlada je usvojila rekordni proračun za sljedeću godinu. On je čak sedam milijardi kuna viši nego ove godine. Ukupno iznosi 147,3 milijarde kuna. Istovremeno će se uprihodovati 145,1 milijarda kuna, što znači da su u manjku koje treba pokriti zaduživanjem od 2,2 milijarde kuna unatoč tome što neće smanjiti PDV na 24 posto. Većina tog što će potrošiti dolazi upravo od poreza prikupljenih građanima i poduzetnicima.
POGLEDAJTE SVE DETALJE PRORAČUNA:
Vlada Andreja Plenkovića tako će sljedeće godine potrošiti točno 30 milijardi kuna više nego je primjerice trošio Ivo Sanader u posljednjem proračunu koji je donio u svojoj karijeri. Sanaderova Vlada je u srpnju 2008. godine usvojila rebalans i povećala proračun na 117,3 milijarde kuna, a samo četiri mjeseca kasnije je tadašnji premijer poručio: U banani smo.
Današnji ministar financija Zdravko Marić je obrazložio rast troškova proračuna većim izdacima za mirovine koje će sljedeće godine doseći 42,6 milijarde kuna ili 1,7 milijardi kuna više, te rast plaća zbog predloženog rasta osnovice za šest posto sljedeće godine. Na plaće će otići 1,7 milijardi kuna više. Gospodarstvo bi trebalo rasti i sljedeće godine oko 2,5 posto, pa Vlada računa na dobre prihode koji će sve to pokriti.
Za razliku od Sanadera, ovoj Vladi su na raspolaganju EU fondovi, pa je Marić objasnio da je čak 3,4 milijarde kuna povećanja potrošnje otpada na to jer se taj novac planira povući iz Europskih fondova i onda utrošiti za poboljšanje života u Hrvatskoj kroz razne infrastrukturne i druge projekte.
U svakom slučaju, u ovom proračunu, čini se neće biti zakinutih jer raste potrošnja svih ministarstava. Nisu spomenute niti mjere štednje ili neke reforme koje bi trebale donijeti manje troškove države.
- U ovom proračunu su svi dobitnici – poručio je Marić.
Ono što najviše bode u oči da javnost više neće moći tako lako pratiti koliko država troši na zaposlene. Ako se pogledaju brojke, ispada da je ove godine na zaposlene u državnoj i javnoj službi otišlo 29 milijardi kuna. A sljedeće godine će se na zaposlene trošiti 22,8 milijardi kuna. Kako smo već napisali, troškovi plaća rastu. Ministar financija je objasnio da su promijenili metodologiju.
Pa su sada, po novome, učitelji izbačeni iz ukupnih troškova zaposlenih.
- Ne pada trošak za plaće za 21 posto, nego je trošak nastavnika i učitelja prebačen na pomoći regionalnoj i lokalnoj upravi - rekao je Marić.
U pomoćima se vide iznosi, ali nisu naznačeni kao plaće, pa će biti još teže pratiti državnu potrošnju za plaće iako već sada poprilična konfuzija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Marić se posebno pohvalio padom javnog duga. Najveće uštede i ove i sjedeće godine su ostvarene upravo na jeftinijem zaduživanju, a ne nekim uštedama postignutih učinkovitijom javnom upravom.
- Dug nam se smanjuje ne samo kao udjel u BDP-u nego i u njegovu iznosu. Mi smanjujemo javni dug četiri puta brže nego nam je propisano aktima EU. Sljedeće godine ćemo biti na 68 posto javnog duga u BDP-u, a on će i nastaviti padati sljedećih godina. To je najbolji pokazatelj što i kako radimo – rekao je Marić.
On je istaknuo da unatoč manjku u proračunu, kada se pogleda i lokalna uprava i izvanproračunski korisnici poput Fonda za zaštitu okoliša ili cestarske tvrtke, država će ipak biti u plusu na kraju 2020. godine. I to oko 690 milijuna kuna.
Sljedeće godine sve vlada planira zadužiti za 30,5 milijardi kuna, a skoro sav taj novac će otići na otplatu starih dugova. Opet kada pogledamo Sanaderovu Vladu iz 2008. godine, oni su se zadužili te godine 12 milijardi kuna, od čega im je 9,3 milijarde otišlo na stare dugove, a 2,8 milijardi na pokrivanje manjka u proračunu.
Današnjim zaduživanjem se isplaćuje i dio tih dugova.