Događa nam se isto što smo doživjeli 2008.: snažan rast cijena nekretnina, rast proračuna koji je puno veći u odnosu na gospodarski rast, snažan rast privatnog duga... Čekaju nas nove blokade računa građana. ‘Mali ljudi’ će opet nastradati.
Predviđa to Hrvatskoj bivši ministar financija Boris Lalovac. Nakon niza ekonomista, sad i zagrebački Ekonomski institut upozorava da gospodarstvo usporava. CEIZ indeks, koji na mjesečnoj razini prati poslovni ciklus i stanje u gospodarstvu, u prosincu 2018. pao je za -0,9 bodova.
- Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od kolovoza 2014. Turizam je na godišnjoj razini u prosincu rastao po stopi većoj od 10 posto, a pratila ga je i trgovina na malo s nešto manjom stopom rasta. Ali industrijska proizvodnja, koja još od kolovoza bilježi uzastopna smanjenja godišnje stope rasta, u prosincu je zabilježila vrlo velik pad od čak -6,7 posto. Najvećim dijelom upravo zbog negativnih trendova industrijske proizvodnje, indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje - javlja Ekonomski institut.
Prošlo je 11 godina otkako se Hrvatska suočila s dubokom i dugotrajnom recesijom. Nadolazeća se, smatra Lalovac, teško može izbjeći.
- Naš okidač je pad izvoza u Italiji i Njemačkoj. Kriva je struktura ekonomije kakvu imamo. Hrvatska se koncentrirala na sezonski turizam i dnevno rentanje nekretnina i na obali i u metropoli. Ne možemo svi od rente živjeti, to je lažna iluzija u jednoj nestabilnoj Europi migranata. Kod nas gripa izazove kolaps zdravstvenog sustava, a mi se bavimo nabavkom zrakoplova i strategijom sigurnosti - kaže Lalovac. Ekonomist Zdeslav Šantić je malo pozitivniji pa kaže kako će doći do blagoga gospodarskog pada.
- Prerano je govoriti da će se ponoviti 2008. Na početku smo godine u kojoj se pokazalo da su izgledi za globalno gospodarstvo lošiji nego što su bili lani u isto vrijeme. Tome pridonosi trgovinski rat između SAD-a i Kine, usporava se rast najvećih gospodarstava svijeta. Građani u 2019. neće osjetiti pogoršanja, a dok je tako trebaju paziti kako ulažu i kako se zadužuju zbog pada koji može uslijediti, no ne bih to nazvao krizom - kaže nam Šantić.
Spas vidi u eurozoni.
- Hrvatska bi što prije trebala uvesti euro i ući u eurozonu jer bi tad morala provesti reforme koje godinama ne provodi - rekao je Šantić.
Zamjenica guvernera Sandra Švaljek kaže da zbog manjka radne snage ne očekuje smanjenje zaposlenosti i pad plaća te dodaje: “Otpornosti cijelog gospodarstva na šokove može pridonijeti daljnje očuvanje makroekonomske stabilnosti. Nagovještaj pogoršavanja gospodarskih trendova u inozemstvu bilo bi dobro shvatiti i kao podsjećanje da godine prosperiteta nisu godine za odmor od reformi”.