Potres u BiH dogodio se na srednjoj dubini, za ovo su naše područje karakteristični upravi takvi potresi - u prosjeku na 12 kilometara dubine, kaže za 24sata seizmolog Ivica Sović. Što je potres dublji, pojašnjava, manje ga se osjeća na površini, ali istodobno zahvaća šire područje, i obrnuto - što je plići, jači je u svome epicentru i osjeća se na manjem području. Ovaj sinoćnji, s epicentrom u Zenici je, kaže seizmolog, bio na srednjoj dubini.
POGLEDAJTE VIDEO:
U 21.43 su i seizmografi Seizmološke službe Hrvatske zabilježili vrlo jak potres s epicentrom 12 kilometara sjeverno od Zenice - magnituda potresa bila je 5.1 prema Richteru. Potres se osjetio i u Hrvatskoj.
- Potresa je na zeničkom i banjalučkom području, kao i na području Prijedora, bilo oduvijek, ja bih ovo jučer nazvao normalnom seizmološkom aktivnošću toga prostora. Cijelo je to područje seizmološki aktivno, kao i Hrvatska, i ovo sinoć ne bi trebalo biti ništa vanredno, kaže Sović.
Na pitanje može li se znati je li sinoćni potres uvertira u nešto još jače, seizmolog odgovara kako, nažalost, seizmologija još nije toliko napredovala, da predviđa na taj način.
- Da vam bilo što kažem, bilo bi vračanje, napominje Sović.
Podrhtavanje se sinoć osjetilo u cijeloj BiH, ali i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Albaniji i Mađarskoj.
- Kako sam pojasnio, hoćemo li potres osjetiti ili ne, ovisi o njegovoj dubini. Nedavni potresi u Rumunjskoj događali su se na preko sto kilometara dubine, i na površini su se jedva osjetili, makar su bili magnitude pet. U karijeri sam, s druge strane, svjedočio i velikom broju potresa s manjim magnitudama od toga, koji su, međutim, napravili veću štetu jer su bili plići, zaključuje seizmolog.
Čitav je Balkan, doista, seizmološki aktivno područje, podsjetit ćemo na najsnažnije potrese koji su na ovim područjima kroz povijest uništavali čitave gradove.
Razorni potresi u Dubrovniku i Zagrebu
Dubrovnik je u 17. stoljeću, davne 1667. godine, razorio snažan potres 7,4 stupnja po Richteru, usmrtivši oko pet tisuća ljudi, gotovo čitavu tadašnju populaciju grada. Gradom su još danima harali požari, jedine dvije građevine koje se nisu srušile bile su palače Sponza i Knežev dvor.
Poznat kao Veliki potres, jačine 6,3 po Richteru, Zagreb je sravnio sa zemljom 9. studenog 1880. godine, poginula je jedna osoba, ozlijeđenih je bilo trideset. Nakon potresa je unesrećenima pomagao i tadašnji gradski vijećnik, književnik August Šenoa. Zbog hladnoće je obolio od upale pluća, od koje se više nije oporavio te je umro 1881. U Zagrebu tad još nije bilo većih zgrada, današnji je centar grada niknuo upravo nakon tog potresa, da bi upravo taj dio grada, još iz 19. stoljeća, najviše stradao u potresu u ožujku 2020. Prvi udar prije tri godine imao je jačinu od 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, na Markuševcu, slično kao i potres 1880. Ubrzo je uslijedio još jedan potres jačine pet stupnjeva po Richteru, dok je ukupno kroz 24 sata zabilježeno gotovo 60 podrhtavanja različitih jačina. U ožujku 2020. u Zagrebu je ozlijeđeno 27 ljudi, jedna je osoba, 15- godišnja djevojka, preminula od zadobivenih ozljeda.
U Velikom potresu 1880. stradao je baš svaki od ukupno 3.830 objekata, koliko ih je u gradu tad postojalo. U obnovi grada niknula je nova katedrala, Zagreb poprima svoj današnji izgled. Zanimljivo je da se sve gradilo jako brzo, primarna obnova je trajala tek godinu dana, puno kraće nego danas.
Dan kad se Makedonija tresla
S jakim potresom u Skoplju 1963. počela je serija razornih potresa na Balkanu, koja se zaustavila tek s potresom na crnogorskom primorju 1979. U 5 sati i 17 minuta Skoplje je pogodio potres jačine 6,1 stupnja po Richteru, i sravnio je grad. Poginulo je 1.070 ljudi, preko tri tisuće ih je ozlijeđeno, porušeno ili oštećeno je oko 45 tisuća stanova.
Banja Luka morala u kompletnu obnovu
Samo šest godina poslije Skoplja, u 2.55 sati 26. listopada 1969. počelo je podrhtavati tlo u Banja Luci, koju je dan poslije, 27. listopada u 16.35 sati, udario potres jačine 6,4 po Richteru, na dubini oko dvadeset kilometara, i s epicentrom u središtu grada.
Potresi u Crnoj Gori i Albaniji
Jak je potres zadesio i Crnu Goru 15. travnja 1979. službeno najjači u modernoj povijesti Balkana - 7 stupnjeva Richterove ljestvice.
Epicentar potresa bio je u moru između Bara i Ulcinja, na oko 15 kilometara od obale. Počeo je u slično vrijeme kao i zagrebački 2020., u 6.19 sati, i iako je trajao samo desetak sekundi, život je izgubilo 136 osoba u Crnoj Gori i Albaniji, preko sto tisuća ljudi u njima ostalo je bez krova nad glavom. U budvanskom Starom gradu uništeni su gotovo svi objekti, samo ih je osam ostalo sačuvanih. Dio zidina Starog grada u Herceg Novom srušio se u more, u velikoj je mjeri tad uništen i stari rimski akvadukt u Baru, jednako tako ulcinjska tvrđava, kao i Balšić kula, sa zemljom je sravnjeno 450 sela.
Prije četiri godine, 26. studenog 2019. Albaniju je opet pogodio potres magnitude 6,4 s epicentrom 12 kilometara zapadno-jugozapadno od Mamurasa.Odnio je 51 život, ozlijeđenih je bilo oko tri tisuće, gospodarska šteta, posebno u turizmu, bila je ogromna.
Osim zagrebačkog u ožujku 2020., Hrvatska će još dugo pamtiti, ali i osjećati posljedice potresa na Baniji prije točno tri godine, 29. prosinca 2020. Poginulo je sedam osoba, od kojih petero u Majskim Poljanama, još dvoje u Žažini i Petrinji.
Nakon prilično jakih potresa dan ranije, magnituda 5,2 i 5, 29. prosinca 2020. u 12.19 minuta, Baniju je pogodio potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom pet kilometara jugozapadno od Petrinje.
Tek nakon tri godine ljudi na Baniji iz kontejnera preseljavaju u novoizgrađene stambene objekte, mnogi još čekaju na obnovu, kao i u Zagrebu.