Premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade rekao je da se nešto niži od očekivanja rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini nije osjetio u proračunu, čije je punjenje dobro, te je ocijenio ohrabrujućim najnoviji podatak EK o ekonomskoj klimi u Hrvatskoj.
Osvrnuvši se na jučer objavljen podatak o rastu BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju od 2 posto te rastu gospodarstva u cijeloj 2017. za 2,8 posto, Plenković je na početku sjednice Vlade istaknuo da je to nešto malo manje od očekivanja Vlade, ali je napomenuo i da je riječ o trenutnim podacima, te da će se vidjeti kakav će biti rast kad se taj podatak revidira.
"No, u svakom slučaju, to se nije osjetilo u samom proračunu. Naprotiv, prihodi su bili dobri, a posebno potrošnja, kao što smo vidjeli u 12. mjesecu", ocijenio je Plenković.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto.
To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini.
U cijeloj prošloj godini BDP je, pak, porastao za 2,8 posto, manje nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 3,2 posto i manje od procjena Vlade koja je lanjski proračun temeljila na očekivanom rastu od 3,2 posto.
"Ono što posebno ohrabruje je podatak da je ekonomska klima u Hrvatskoj na najvišoj razini otkad Komisija prati taj pokazatelj. Dakle, iznad smo čak drugih članica EU, indeks nam je 118,8 bodova, što je jako dobro i moramo nastaviti sa svim aktivnostima koje će pridonijeti gospodarskom rastu", istaknuo je Plenković.
'Temeljni cilj za Agrokor ostaje nagodba'
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na situaciju u Agrokoru i ponovio kako je u utorak imenovana nova uprava.
- Temeljni cilj ostaje, a to je postizanje kvalitetne nagodbe i restrukturiranje kompanije unutar zakonskih rokova. Nakon što se ovog tjedna povjerenik i zamjenica upoznaju sa svim aspektima, prionut će tim ciljevima. Nastavno na prije tri tjedna održanoj sjednici Odbora u Saboru, ostajemo otvoreni da se o toj temi razgovara i u Saboru - istaknuo je.
Podsjetio je i kako je bio i u Delnicama koje su se ovog tjedna suočile s velikim problemima u funkcioniranju zbog velike količine snijega te je naglasio kako će se pomoći svim onima kojima je pomoć zbog vremenskih neprilika potrebna.
'Osuđujemo totalitarizme'
Osvrnuo se i na jučerašnje preporuke Vijeća za suočavanje s posljednicama nedemokratskih režima istaknuvši kako su one vrlo korisne i kako će Vlada na temelju njih donositi svoje odluke kad za to dođe vrijeme.
- Riječ je o dokumentu koji mi se čini vrlo vrijednim. Dao je doprinos kakvog dosad nismo imali prigode imati. Vrlo se jasno osuđuju totalitarizmi bez ikakvih dilema i ograda. Sve što se odnosi na razdoblje nacizma, fašizma, ustaštva, četništva, vrlo je precizno ponovljeno da je u suprotnosti s Ustavom. To se odnosi i na pozdrav Za dom spremni, koji ima vrlo jasan protuustavan karakter - naglasio je dodavši kako Vlada zadržava pravo procjene što treba dodatno normirati i, ukoliko treba, na koji i kakav način.
Govoreći o antifašizmu, istaknuo je kompromitaciju nakon 1945. i kršenje ljudskih prava.
Usvojen Nacrt prijedloga zakona o šumama
Vlada je usvojila Nacrt prijedloga zakona o šumama prema kojem, kako je istaknuo ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, 90 posto dosadašnjih obveznika više neće morati plaćati naknadu za općekorisnu funkciju šuma.
Donesena je i odluka o isplati materijalnih prava i drugih naknada za mjesec ožujak i travanj zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama.
Odbili zabranu prodaje energetskih pića mladima
Vlada je odbila izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ali i Zakona o trgovini, koje je predložio SDP-ov zastupnik Siniša Varga, a kojim bi se zabranila prodaja energetskih pića mlađima od 18 godina obrazlažući da su ona štetna po zdravlje, a mogu uzrokovati i posljedice sa smrtnim ishodom.
- Vlada u ovome trenutku ne podržava predmetni Prijedlog zakona jer smatra da je prije donošenja odredbi kojima se zabranjuje prodaja tzv. "energetskih pića" potrebno preciznije definirati s kojeg aspekta energetska pića predstavljaju problem za osobe mlađe od 18 godina - navodi se u obrazloženju Vlade uz dodatak da je potrebno provesti i istraživanje izloženosti djece i osoba mlađih od 18 godina kofeinu iz kojeg bi se moglo vidjeti koliki doprinos ukupnoj izloženosti imaju energetska pića, a koliko ostali izvori kofeina kao što su primjerice kava, cola pića i čokolada.
Vlada ističe i kako u predloženim izmjenama Zakona nije jasno opisano trenutno stanje i problem koji se želi riješiti po pitanju energetskih pića. Niti jednim podatkom se ne upućuje kakvo je stvarno stanje u Hrvatskoj po pitanju konzumiranja ovih proizvoda od strane osoba mlađih od 18 godina, ističu iz Vlade, te u kojoj mjeri to konzumiranje ima štetan utjecaj na zdravlje.
- Naime, navodi se općenito da se radi o proizvodima koji mogu štetno utjecati na zdravlje te se dodatno upućuje na postotke djece školske dobi koja su pretila ili imaju prekomjernu težinu kao posljedica sjedilačkog života i nepravilne prehrane. Nije jasno smatra li predlagatelj da je problem kod energetskih pića kofein ili sadržaj šećera u tim proizvodima - ističu iz Vlade.
Izmjene Zakona i fondovima u hitnoj proceduri
U hitnu saborsku proceduru sa sjednice Vlade poslane su i izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima kojima se jača borba protiv pranja novca i financijski nadzor te mobilnost radnika koji idu u druge države, a u pogledu prijenosa mirovinskih prava.
Time se propisuje nemogućnost da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u mirovinskim društvima odnosno mirovinskim osiguravajućim društvima, a za nadzor je zadužena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izvijestio je o stanju u mirovinskim stupovima. Istaknuo je kako u trećem mirovinskom stupu štedi gotovo 300.000 ljudi te da su u njemu četiri milijarde kuna, dok su u drugom stupu 92 milijarde kuna.