Manje nego se očekivalo: BDP nam je porastao za dva posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2 posto na godišnjoj razini, što je najsporiji rast od drugog kvartala 2015. godine, a posljedica je blagog usporavanja rasta osobne potrošnje i znatnijeg nego što se očekivalo usporavanja rasta investicija.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se od 2,1 do 3,2 posto.

Rast u 2017. usporio na 2,8 posto

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.

U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivalo je u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok je Hrvatska narodna banka (HNB) očekivala rast od 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Kovač: Sporija dinamika investicija

"Očekivali smo stopu rasta gospodarstva u zadnjem lanjskom tromjesečju od 3 posto, stoga je iz te perspektive 2 posto razočaravajuće", ocijenio je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Gledajući strukturu BDP-a, Kovač ističe da je blago usporavanje rasta osobne potrošnje bilo očekivano, ali da je usporavanje rasta investicija bilo znatnije od prognoza.

U četvrtom je kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 3,7 posto.

Još je oštrije usporio rast investicija, na 1,7 posto godišnje, dok je u prethodnom tromjesečju iznosio 3,4 posto.

"Razlog podbačaja u odnosu na očekivanja definitivno je sporija dinamika investicija i nepovoljniji neto izvoz, prvenstveno zbog jače dinamike na strani uvoza, što je naposljetku rezultiralo nižom stopom rasta", kaže Kovač.

Izvoz roba i usluga porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,6 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz roba i usluga ojačao za 6 posto.

"Rast izvoza bio je u skladu s očekivanjima", kaže Kovač, no ističe nešto jači pritisak na strani uvoza, pri čemu izdvaja podatak o rastu uvoza usluga od 16 posto na godišnjoj razini.

Signalitics: Najslabiji rast od drugog kvartala 2015.

"U skladu s našim očekivanjima, rast BDP-a je zabilježio usporavanje u posljednjem kvartalu 2017. na 2 posto godišnje. To je najslabiji rast od drugoga kvartala 2015.", kaže Tajana Štriga, makroekonomistica iz neovisnih istraživanja Signalitics.

Ipak, smatra da je usporavanje rasta u četvrtom kvartalu 2017. prolazne prirode.

"Očekujemo solidan rast BDP-a u 2018. oko ovogodišnjih razina uslijed ekspanzivne monetarne politike HNB-a, oporavka kreditne aktivnosti te niskih inflatornih pritisaka koji povećavaju raspoloživi dohodak građana", kaže Štriga.

Nadalje, navodi kako očekuje da će vanjsko okruženje nastaviti pružati podršku domaćem rastu, pri čemu je Europska središnja banka nedavno povisila svoje projekcije rasta eurozone za tekuću godinu za 0,5 postotnih bodova na 2,3 posto.

Pritom će rast investicija u Hrvatskoj biti podržan snažnijim priljevom sredstava iz EU fondova, prošlogodišnjim visokim zaradama kompanija te očekivanim investicijama od 940 milijuna eura u turizam, što je rast od 15 posto u odnosu na procijenjene investicije u 2017.

Štriga ne očekuje snažniji negativan utjecaj od strane Agrokorovog restrukturiranja u kratkom roku, dok dugoročno smatra da bi se to moglo pozitivno odraziti na domaće gospodarstvo kroz poticanje konkurentnosti i lakši pristup izvorima financiranja za ostale tržišne igrače.

"Dodatno, Agrokorovo visoko korištenje obveza prema dobavljačima kao kratkoročnog financiranja kočilo je protok likvidnosti u sustavu te pritom štetilo razvoju malih i srednjih poduzetnika", smatra Štriga.

Alen Kovač, pak, u ovoj godini očekuje stopu rasta gospodarstva od 2,8 posto, no moguće je da će je sniziti.

"Općenito, u zadnje vrijeme vidjeli smo nešto izraženije negativne rizike tako da ćemo u idućem kvartalu vjerojatno prognozu malo revidirati prema dolje", kaže Kovač, navevši da ovogodišnju stopu rasta vidi u intervalu od 2,5 do 3 posto.

Sporiji rast u odnosu na EU prosjek

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto.

Tako je hrvatsko gospodarstvo na kvartalnoj razini poraslo sporije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, u kojoj je u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježen rast od 0,6 posto.

I na godišnjoj je razini hrvatski BDP porastao sporije, s obzirom da je u EU prosječni rast iznosio 2,6 posto.

Marić: Treba stremiti većim stopama rasta

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je, komentirajući podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) o hrvatskom gospodarskom rastu u zadnjem lanjskom tromjesečju za 2 posto, istaknuo da nema nekakvog značajnijeg odstupanja od očekivanja, ali i da treba stremiti višim stopama rasta.

"I da smo ostvarili i bolji rezultat u četvrtom tromjesečju, moj bi odgovor bio isti. Mislim da Hrvatska u ovom trenutku stopa rasta od oko tri posto može zadovoljiti, jer je gospodarski rast na temeljima puno zdraviji nego u predrecesijskom vremenu kada smo imali stope rasta od 4,5 i pet posto, ali tada smo imali deficit tekućeg računa platne bilance iznad devet posto, deficit proračuna i rapidno rastući javni dug. Ta oba deficita su sada praktički pretvorene u suficite", rekao je Marić na konferenciji za novinare u Vladi.

Stopa rasta od tri posto, kazao je, nije nešto s čime bismo trebali biti zadovoljni u razdoblju koje slijedi.

"Trebalo bi činiti sve na pospješivanju poslovnih performansi hrvatskog gospodarstva i to u daljnjoj provedbi i poreznog i neporeznog rasterećenja, a s druge strane i strukturne mjere i reforme koje bi doprinijele dodatnom iskoraku u pojedinom segmentu gospodarstva", poručio je Marić.

Naveo je i ako se promatraju desezonirani podaci, gospodarski je rast u posljednjem tromjesečju 2017. bio 2,2 posto. Glavni pokretač rasta bio je, kaže, kao i u proteklim tromjesečjima, osobna potrošnja.

"Moram napomenuti da je ovo 14. tromjesečje za redom da gospodarstvo raste. Osobna potrošnja je u zadnjem tromjesečju ostvarila rast od 3,4 posto. Uz nju, rast je ostvaren i na razini investicija", naglasio je Marić.

Investicije, kaže, rastu 1,7 posto, državna potrošnja 2,6, izvoz roba i usluga 3,6 te uvoz roba i usluga 6 posto. "Kao i u prethodnim tromjesečjima, kada je gospodarstvo Hrvatske zabilježilo rast u prvom tromjesečju od 2,6, potom od 3 posto i za prošlu godinu rekordnom trećem tromjesečju od 3,3 posto. U svakom od tih tromjesečja glavni je doprinos rastu došao od domaće potražnje, poglavito vođen osobnom potrošnjom i takav je slučaj i za četvrto tromjesečje", rekao je ministra financija.

Kada se ovi preliminarni podaci stave u kontekst i zbroje s ostvarenjima BDP-a u preostala tri tromjesečja 2017., ukupni gospodarski rast je ostvaren na razini 2,8 posto. "Dakle, drugu godinu za redom imamo stope gospodarskog rasta u zoni od oko tri posto", zaključio je Marić.

Na upit da komentira činjenicu da je to najsporiji rast od drugog kvartala 2015., kao i da gospodarstvo usporava, Marić je kazao kako je gospodarski rast nešto sporiji u odnosu na prethodna tromjesečja i "ispod očekivanja kako nas tako i relevantnih institucija".

Naveo je i da je osobna potrošnja tradicionalno glavni pokretač gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a dobila je i dodatni zamah s poreznom reformom i dizanjem raspoloživog dohotka građana.

"Naš cilj i ideja gospodarskog rasta je da, uz osobnu potrošnju, treba biti i čim veći doprinos, poglavito investicijske potrošnje, jer je to svojevrsni zalog za budućnost i može imati najveći utjecaj i na dizanje ne samo BDP-a u jednog nego i godinama koje slijede te izvoz roba i usluga", rekao je Marić. Priznao je međutim i kako "brojke pokazuju i stvari koje treba ispravljati".

Istaknuo je i da domaća potražnja kad dobije uzlet, zbog poprilično visoke uvozne ovisnosti negativno doprinosi ukupnom BDP-u. "Unatoč podacima koji su bili objavljivani iz Državnog zavoda za statistiku na mjesečnoj razini, a koji su sugerirali da je nešto usporio uvoz roba, ipak po današnjim podacima taj uvoz roba i svih usluga je na razini od šest posto (za četvrto tromjesečje) što daje negativni doprinos u ukupnom BDP-u", rekao je Marić.

Industrijska proizvodnja, ali i poljoprivredna proizvodnja su neki od glavnih razloga blagog usporavanja, naveo je Marić.

Treba, kaže, stremiti čim većim stopama rasta. "Zato i jest važan element dizanja potencijala i potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva", poručio je