Ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama te će upravo oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela, poručila je u četvrtak Blaženka Divjak.
Ministrica znanosti i obrazovanja to je objavila nakon izrazito snažne reakcije javnosti na činjenicu da najnoviji popis obavezne lektire, koji će se od iduće godine primjenjivati u sklopu kurikularne reforme, ne sadrži neke civilizacijski važne knjige, poput “Dnevnika Anne Frank”.
Zašto je u potpunosti ukinut popis preporučene lektire, pitanje je na koje dobivamo vrlo različite odgovore. I dok u Ministarstvu ponavljaju kako su htjeli dati potpunu slobodu nastavnicima u kreiranju radnog procesa i nastavnog sadržaja, predsjednik Ekspertne radne skupine Radovan Fuchs u četvrtak nam je rekao kako ERS nije izostavio popis lektire, nego je dorađivao prijedlog kurikuluma koji ga nije ni imao.
- Ministarstvo je na javnu raspravu poslalo prijedlog kurikuluma bez popisa pomoćne literature i ERS ga je smio doraditi, ali ne i prekrajati - objašnjava.
Dodaje kako su članovi ERS-a u izdvojenom mišljenju predložili ministarstvu da bi trebalo angažirati stručnjake iz područja književnosti kako bi podrobnije prodiskutirali priču o lektirama. Ministarstvo, međutim, očito nije poslušalo taj prijedlog, ali zato jest slušalo prijedloge Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je dala konačni sud o kurikulumu i lektiri. Oni do danas nisu odgovorili na naše upite o izboru obavezne lektire. I Fuchs smatra kako bi djeca trebala čitati neka od djela kojih u školama službeno više nema.
Činjenica da “Dnevnik Anne Frank” nije na popisu obavezne lektire tek je vrh golemog ledenog brijega. To su ministrici Divjak poručili brojni komentatori ispod njezine poruke na Facebooku.
- Možda da prestanete ignorirati STRUKU pa preslikate model drugih, razvijenih država te potražite Učiteljski fakultet na kojem rade doktori književnosti za djecu i mlade. Uz njih, bitno je mišljenje učitelja, knjižničara, pedagoga i psihologa. Tako neće nitko prigovarati i to osjetljivo područje bit će oslobođeno ideoloških prijepora. Kad biram vodokotlić, zovem majstora jer nemoguće je da svi sve znaju iako se trude, i time se stvara opća histerija. U ovom slučaju nisu u pitanju kupaonske instalacije, nego djeca - poručila je spisateljica Silvija Šesto.
“Ljudi u učionicama su UČITELJI”, poručuje druga korisnica. Istodobno, nastavnici do kojih je doprla vijest da će sad morati sastavljati i dodatni popis lektire podijeljeni su u razmišljanjima. Neki profesori hrvatskog jezika zadovoljni su zbog smanjivanja opsega knjiga koje učenici moraju čitati prema sadašnjem planu, dok drugi smatraju kako ovakvo nabacivanje i žurba donose isključivo aljkavost, loše programe koji će se morati još godinama dorađivati i dodatno ponižavaju stručnjake koji rade s djecom.
A djeca? Oni će ionako pročitati tek manji dio svega na što ih tjeramo, jer nije problem u naslovima, koliko u načinu na koji se učeniku književnost prezentira, ističu naši sugovornici.
Neka djeca će čitati ‘Annu Frank’, a neka neće ni čuti za nju
Peticiju na internetu za povratak knjige “Dnevnik Anne Frank” u lektiru do četvrtaka je potpisalo gotovo 3000 ljudi.
Popis obavezne lektire objavljen je prije dva tjedna u sklopu novog kurikuluma Hrvatskog jezika, no ne sadrži preporučenu literaturu koju je sadržavao, primjerice, popis lektire iz Cjelovite kurikularne reforme koju je radio tim Borisa Jokića. Ne sadrži ni preporučenu lektiru iz Nastavnog plana i programa (HNOS) iz 2006., po kojem se trenutačno radi u školama, a koji je Divjak nespretno stavila “izvan snage” kad je nove kurikulume prije tri tjedna poslala u tisak.
Istaknimo kako svaka škola sastavlja svoj popis lektira pa se tako, primjerice, za prvi razred osnovne škole negdje preporučuje šest, a negdje i do 15 lektirnih naslova. Novi popis obavezne lektire preporučuje, primjerice, dvije knjige za 1. i 2. razred te šest za 3., 4. i 5. razred. Ostale bi knjige trebali birati sami nastavnici po svojem nahođenju pa bi se moglo dogoditi da u nekim školama djeca pročitaju, primjerice, “Dnevnik Anne Frank” ili literaturu o Domovinskom ratu, a da u drugim školama nikad i ne čuju za te knjige.
Postavlja se i pitanje kako će se organizirati nastava u srednjim školama ako učenici neće pročitati ni 50 posto istih knjiga.
Jokić: Više je ozbiljnosti u vrtićkoj skupini
Ono što ovdje nije dobro - sve suvremeno se izbacilo. To je loše za učenike, to je udarac na hrvatsku kulturu. To nikako nije dobro, rekao je u četvrtak za RTL Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme o novom popisu školske lektire.
- Nema tu kriterija. Više je ozbiljnosti u vrtićkoj skupini koja priprema priredbu za Uksrs. Svi ti ljudi prebacuju odgovornost, struka se ne poštuje. Kada tako vodite politiku, onda vam se događaju ovakve stvari - rekao je Jokić.