Visoki kazneni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu četvorici optuženika za ratni zločin nad zarobljenim hrvatskim policajcima i pripadnicima Zbora narodne garde zarobljenima u Hrvatskoj Kostajnici, kod Tušilovića i u Petrinji, javlja Jutarnji.
Time je postala pravomoćna presuda kojom su četvorica optuženika proglašeni krivima, a među onima koji su bili zlostavljani bio je i Damir Vanđelić, čelnik Fonda za obnovu nakon potresa. Osuđeni su zbog zlostavljanja hrvatskih policajaca i vojnika u glinskom zatvoru koji je ratne 1991. i 1992. služio kao zarobljenički logor.
Najveću kaznu, deset godina zatvora, dobio je Stanko Palančan (65) koji je bio zapovjednik zarobljeničkog logora i načelnik sigurnosti štaba Teritorijalne obrane Glina. Đuro Birač (64), upravitelj glinskog zatvora, osuđen je na devet godina zatvora, njegov zamjenik Rade Baždar (64) na pet, a stražar Stevan Bjelajac (64) na sedam godina zatvora.
- To je premalo i prekasno. Ja sam u zarobljeništvu proveo šest mjeseci. To je presuda za ratni zločin. Nakon više od 20 godina zvali su me da svjedočim u ovom i drugim predmetima, a svako to svjedočenje je ponovna trauma. Trudite se to zaboraviti, a onda ponovno sve proživljavate. Kao društvo smo se doveli u situaciju da se branitelji ne respektiraju, da je sramota biti branitelj, pogotovo kad se vidi kakve su presude dobili ovi koji su bili na drugoj strani - rekao nam je Damir Vanđelić u veljači kada je donesena presuda.
U intervjuu za Večernji list 31. siječnja ove godine Vanđelić je rekao "nakon batinanja u logoru u Glini jedva sam se micao, a neke su moje suborce tukli do smrti'.
Sud je utvrdio da su četvorica optuženih krivi što su od 16. rujna 1991. do 14. ožujka 1992. godine, u prostorijama Kazneno-popravnog doma u Glini, koji je u to vrijeme služio i kao zarobljenički logor, nakon što je veća grupa zarobljenih hrvatskih policajaca i pripadnika Zbora narodne garde po zarobljavanju u Hrvatskoj Kostajnici, kod Tušilovića i u Petrinji dovedena i smještena u prostorije ovog logora, tijekom ispitivanja više desetaka zarobljenika, palicama i električnim kablovima tukli zarobljenike, puštali im struju kroz tijelo pomoću indukcijskog telefona, psihički ih i fizički maltretirali.
Palančan ne da nije poduzeo ništa da mučenje i batinanje spriječi već je i osobno sudjelovao u batinanju i mučenju zarobljenika.
- Valja izdvojiti okrutnost u postupanju koje je trajalo šest mjeseci. Tijekom tog razdoblja zatvorenici su vođeni čisto planski na ispitivanja sa značajnim elementima sadizma, a uz to proživljavali su i psihičku torturu, bili su tretirani gotovo kao robovi, morali su se kretati sa rukama na leđima i glavom uprtom prema podu, a kada su primjerice bili spremani za razmjenu govorili su da ih vode na strijeljanje - naveo je, između ostalog, u završnim riječima tužitelj Stipe Vrdoljak.