U članicama EU u procesu izbornih aktivnosti dopušta se političkim strankama obrada osobnih podataka birača o političkim opredjeljenjima, no takva obrada mora biti u skladu s razlozima od javnog interesa i s mjerama za zaštite privatnosti, kaže Saša Aksentijević, sudski vještak za informatiku i telekomunikacije.

- Takve aktivnosti su, dakle, također regulirane Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom koji je kod nas provodi - dodao je.

Pitali smo smiju li od sutra, kad na snagu stupa Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, političke stranke zvati građane i pitati ih za koga će glasovati bez izričite privole svakoga koga žele zvati. Odgovor je ne smiju, barem ne na privatne telefone i mobitele ili e-mail adrese.

- Službena adresa elektroničke pošte nije, po meni, privatni podatak pa mislim da smiju zvati na službeni mobitel i slati poruke na službenu adresu elektroničke pošte, čak i ako im je korisnik nije dao - kaže vještak Aksentijević.

Svaki marketing je isti

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) objašnjavaju kako su službena, odnosno poslovna adresa elektroničke pošte i broj službenog mobitela i telefona službeni podaci, a ne osobni.

- Oni se mogu koristiti za službeno kontaktiranje vezano uz poslovanje tvrtke u čijem su vlasništvu, ali ne i za privatne svrhe. Poslovni e-mail i broj službenog mobitela vlasništvo su tvrtke pa se onaj tko ih koristi ne može pozivati na povredu svoje privatnosti. Riječ je o podacima tvrtke koji nisu zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka - upozoravaju iz AZOP-a.

Politički marketing, odnosno zamorni pozivi iz političkih stranaka u vrijeme izborne kampanje, nisu, dakle, dopušteni na privatne telefone ili adrese elektroničke pošte, osim uz izričitu privolu korisnika. Isto je i s običnim, odnosno poslovnim ili trgovačkim marketingom koji također može biti naporan.

Snimanje razgovora

- Za obradu podataka treba dobrovoljno, informirano i nedvosmisleno izražena privola ispitanika, i to na jasnom i jednostavnom jeziku. Voditelj obrade podataka u tvrtki mora moći dokazati da je ispitanik dao takvu privolu - kažu u AZOP-u.

Potrošač koji ne želi da ga se zove u vezi s prodajom određenih usluga ili proizvoda može se u svakom trenutku usprotiviti takvom pozivu i više ga ne smiju zbog toga zvati. Taj dio propisa o zaštiti osobnih podataka vjerojatno će konačno ukinuti iritantne snimljene izjave poput one da se “u svrhu boljeg odnosa s klijentima ovaj razgovor snima”. S današnjim pametnim telefonima lako je i potrošaču ili korisniku snimiti razgovor pa će, u slučaju ponovnih poziva, imati dokaz da ih je izričito zabranio.

- Za svaku obradu osobnih podataka u određenu svrhu mora postojati pravna osnova, pa tako i za marketing - upozoravaju iz AZOP-a te dodaju kako tvrtka može imati i legitimni interes da kontaktira nekoga.

- Primjer je odnos osiguravajuće kuće i njihovih klijenata. Međutim, ako nije bilo poslovnog odnosa, tad je osiguravajuće društvo dužno dokazati osnovanost za takvu vrstu komunikacije u svrhu promidžbe - jasni su u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Osiguravajuća kuća, dakle, mora imati privolu svakoga koga zove na privatni telefon ili mu na privatni mail šalje obavijesti o svojoj ponudi.

Opasnost za PR-ovce

Ovi propisi morali bi konačno prekinuti maltretiranje kojemu su mnogi bili izloženi. Zaposlenici osiguravateljskih tvrtki, a posebno vanjski suradnici, sele se iz jedne kompanije u drugu pa ponekad i svoje “stare” klijente pokušavaju odvući u “novu” kuću. Po propisima koji sutra stupaju na snagu to bi trebalo prestati. Bit će izričito zabranjeno.

- Svi voditelji obrade koji imaju već prikupljene kontakt-podatke u točno određenu svrhu (poslovne ili privatne komunikacije, sklapanja ili izvršavanja ugovora) mogu ih i dalje koristiti ako mogu dokazati opravdanu pravnu osnovu. A to su ugovor, poseban zakon ili privola - odgovorili su nam iz AZOP-a.

To vrijedi i za agencije za odnose s javnošću. Njihovi djelatnici također znaju biti iznimno revni pa zovu kako bi provjerili je li stigao neki mail i hoće li netko doći na priredbu koju organiziraju. Kad se ne javlja na službeni mobitel, zovu i na privatne brojeve.

- Agencije za odnose s javnošću ljude s kojima surađuju smiju zvati na službene telefone - jasan je Saša Aksentijević.

Sutra pročitajte što možete napraviti kad mislite da vam osobni podaci nisu zaštićeni.

Ako netko povuče privolu, sve osobne podatke treba izbrisati

Tko prikuplja i obrađuje podatke mora imati i voditelja te službe pa ga treba i navesti na obavijesti o videonadzoru, na primjer. Tko je već dao privolu za obradu podataka u skladu s novom Uredbom ne treba je davati ponovno. Ako povuče privolu, voditelj obrade podatke mora izbrisati, kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Privolu za podatke možda ste već dali 

Bez privole se ne smije pohranjivati i obrađivati podatke, no privola je možda pribavljena i prethodno, kaže vještak Saša Aksentijević. Tvrtke mogu slati poruke u kojima će zamoliti korisnike da sami kliknu i potvrde privolu. Podaci s potvrđenom privolom moraju ići u novu bazu, a sve podatke prikupljene bez privole treba brisati iz baza podataka.