Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Naš školski sustav je zastario jer djecu pretvara u puke ‘izvršitelje zadataka’, pa ona koja se ne uklapaju lako i nezasluženo dobiju etiketu netalentiranog nesposobnjakovića. Roditelji i sami doprinose tome usmjeravajući svoje dijete da mu glavna mjera postaje ocjena.
Tvrdi to Irena Orlović(42), edukatorica i autorica aplikacije Pametnica, namijenjene ranom poticanju intelektualnog razvoja kroz edukativne igre.
- Poznati njemački neuroznanstvenik prof. dr. Gerald Hüther u knjizi ‘Svako je dijete darovito’ kaže da je svako dijete rođeno s određenim darovitostima i naš je zadatak osigurati prostor za razvoj njegovih potencijala. Ključnu ulogu u ovome zadatku igramo baš mi roditelji i zato je važno informirati se i djelovati u skladu s najnovijim spoznajama. Dr. Hüther je na temelju 24-godišnjih istraživanja mozga pokrenuo inicijativu Škole se bude, koja je potaknula velike promjene u njemačkom odgojno-obrazovnom sustavu. Danas tamo imamo škole koje se temelje na kulturi razvoja potencijala, u kojima razredi nisu formirani po godištima nego po interesima jer neuroznanost kaže da mozak ne može dugoročno zapamtiti ništa što njemu nije važno – istaknula je Orlović na nedavnom predavanju u splitskom Klubu mladih pod nazivom “Zašto su roditelji najvažnije karike u odgoju i obrazovanju djece”.
Prema njenim riječima, školski sustav razbija proces razvoja kreativnog mišljenja i manjka mu kvalitetnih programa koji će pomoći djeci razviti se u uspješne samouvjerene mlade ljude. Ključnim je, kako smatra Orlović, poticati djecu da komuniciraju i rješavaju svoje emotivne probleme jer ih koče u intelektualnom razvoju.
- Mi smo tu da budemo podrška djeci, ne da im budemo menadžeri i treniramo ih kako bi dobili najbolje ocjene, nego da im omogućimo da rade ono što vole. Naš je zadatak dopustiti djeci da pričaju o neugodnim događajima koja su njima probudila određene strahove i bojazni, kako bi ih pobijedili i nastavili dalje. Svako zaštićivanje djeteta može dovesti do neprocesuiranih neugodnih događaja koji mogu ometati pravilan rad dječjeg mozga – poručila je Orlović, inače majka troje djece.
Aplikaciju Pametnica Irena je izradila potaknuta radom sa svojom kćeri Mateom, rođenom prije 16 godina s teškom srčanom greškom. Matei je na prvoj u nizu operacija oštećen mozak, a Orlović je brzo uvidjela da sustav ne može njezinoj kćeri pružiti odgovarajuću skrb. Odlučila je sama kćeri poticati emocionalni i intelektualni razvoj na svakodnevnoj bazi, slijedeći svjetsku znanstvenu literaturu i istraživanja.
- Iako su liječničke prognoze bile više nego mračne, Matea je nakon puno rada danas sretna emocionalno topla tinejdžerica. Iako funkcionira s teškoćama u razvoju i samo s pola srca; usudit ću se reći da je njezino srce veliko i zrači ogromnom količinom ljubavi. Ta situacija u meni je potakla proučavanje literature iz područja neuroznanosti, defektologije, fizioterapije, općenito svega onoga što pripada ranoj stimulaciji i što mi može pomoći. Otkrila sam da u Hrvatskoj pored toga što nedostaje svijesti o važnosti rane stimulacije, nedostaje i literature koja bi nas roditelje trebala podučiti što je važno. Pitala sam se zašto samo potičemo djecu s teškoćama u razvoju, zašto ne poticati razvoj zdrave djece. Tako sam došla na ideju da prevodim i objavim neke knjige iz tog područja – ispričala jer Orlović, čija se izdavačka kuća Harfa specijalizirala za literaturu za pomoć roditeljima.
- Proučavajući i objavljujući knjige svjetskih i domaćih autora koje se tiču razvoja djece, spoznala sam da je neuroznanost došla do velikih i važnih saznanja o kojima javnost u Hrvatskoj, nažalost, malo zna - zaključuje.
Od matematičkih vještina do govora, čitanja i pisanja
Djeca kroz igru mogu razvijati sposobnosti pažnje, pamćenja te mišljenja. Igre su važne i za kreativne sposobnosti, komunikacijske vještine, matematičke vještine, govor, čitanje, pisanje i motoriku. Jednostavna igra koja pozitivno utječe na sposobnost razmišljanja je križić-kružić, a izrada igračaka od kartonskih kutija potiče kreativnost. Puzzle su dobre za motoriku, a pantomima potiče razvoj kumunikacijskih vještina, tvrde psiholozi.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.