Broj dana u kojima temperatura doseže 35 Celzijevih stupnjeva u 20 najvećih svjetskih glavnih gradova, od Delhija preko Džakarte do Buenos Airesa, porastao je za 52 posto tijekom protekla tri desetljeća, otkrila je analiza think tanka u petak. Više od 300 milijuna ljudi živi u 20 najmnogoljudnijih glavnih gradova, gdje su na jedinstven način ranjivi na porast temperatura potaknut klimatskim promjenama s obzirom na činjenicu da asfalt i zgrade upijaju i zadržavaju toplinu. Glavni gradovi, uključujući Delhi, Dhaku i Manilu, ove su godine već pogođeni opasnim toplinskim valovima, što je prouzročilo niz smrti povezanih s toplinom te zatvaranje škola.
Delhi je zabilježio svoj najduži i najintenzivniji toplinski val u 74 godine, pri čemu je 39 dana zaredom bilo s maksimalnim temperaturama iznad 40 Celzijevih stupnjeva od 14. svibnja do 21. lipnja, prema podacima metorološke postaje.
Međunarodni institut za okoliš i razvoj (IIED) sa sjedištem u Londonu je objavio analizu u kojoj je kvantificirao rastuću prijetnju od ekstremnih vrućina u nekima od najvećih urbanih centara svijeta.
Koristeći podatke o površinskoj temperaturi s meteoroloških postaja u zračnim lukama, istraživači su otkrili da je od 2014. do 2023. sveukupno bilo gotovo 6500 dana ili slučajeva kada je temperatura u jednom od 20 gradova dosegla 35 Celzijevih stupnjeva ili više. U desetljeću od 1994. do 2003., taj je broj iznosio tek 4755.
"Znamo da se toplo vrijeme ne osjeti jednako u različitim gradovima", kazao je Tucker Landesman, istraživač IIED-a.
"Džepovi ekstremnih vrućina su vjerojatniji u određenim tipovima četvrti i komercijalnim područjima. To je povezano s nejednakošću i načinom na koji dizajniramo zgrade i javnu infrastrukturu".
Indonezijski glavni grad Džakarta se suočio s najvećim apsolutnim porastom broja dana s temperaturom preko 35 Celzijevih stupnjeva, od 28 dana u razdoblju između 1994. i 2003. do 167 dana u najrecentnijem desetljeću.
Seul u Južnoj Koreji je s devet dana prešao na 58, a Buenos Aires sa sedam na 35.