Operacijom ''Maslenica'' započeo je povratak okupiranih teritorija Hrvatske.To je bila prekretnica u ratu i preduvjet za slavnu Oluju. Tog 22. siječnja 1993. spojeni su sjever i jug zemlje
Neprijatelj je bio iznenađen i nepripremljen, što je omogućilo ostalim postrojbama da krenu u silovit napad. I premda su imali podatke o mogućem napadu ipak su ga dočekali nespremni.
Pozvali u pomoć Arkanovce, Knindže, Niške specijalce
U Krajini je zavladala totalna panika. Ondašnji Radio Knin pokušao je smiriti paniku puštanjem četničkih pjesama. To je nastojao učiniti i krajiški vođa Milan Martić.
Stigli su Arkanovi Tigrovi i pripadnici Srpske radikalne stranke. Došle su se boriti najuvježbanije i najelitnije postrojbe kao što su "Knindže" kapetana Dragana i "Niški specijalci".
- Ne smije nam se ponoviti jučerašnja situacija, kad je iz Krajine pobjeglo 10.000 ljudi - apelirao je Martić.
Došli su i pripadnici vojnih postrojbi iz BiH kojima je zapovijedao general Ratko Mladić. U toj operaciji sudjelovale su i najbolje hrvatske snage, ali najbolje snage protivničke, srpske strane. Zapravo su se na Maslenici našle sve terenski najbolje postrojbe.
Opća mobilizacija u Krajini
Krajinski predsjednik Goran Hadžić odmah je proglasio ratno stanje na cijelom teritoriju Krajine i naredio provedbu opće mobilizacije.
Značajnu ulogu u Maslenici imala je 4. gardijska brigada HV-a, čiji je pripadnik bio Davor Prtenjača. Najradosniji trenutak mu je bio kad su počeli oslobađati prve centimetre okupiranih prostora.
- Bio je to nevjerojatan osjećaj. Da i mi napokon možemo krenuti u napad, početi vraćati svoj teritorij. To je neopisivo - kazao nam je svojevremeno u razgovoru Prtenjača te dodao kako je i nakon početka akcije trebalo odbiti neprijateljski protunapad i zadržati osvojeno.
- Srbi su u Smilčić i Pridragu doveli svoje najelitnije postrojbe. Bilo je tu i arkanovaca, vojnih specijalaca i drugih. Dovukli su borce iz svih krajeva bivše države. Ali mi smo zajedno sa svim ostalim postrojbama držali položaje - ističe.
Od tog se udarca nisu oporavili do kraja rata
Naime, zbog akcije Maslenica, prema podacima objavljenim u beogradskom tisku, domove je napustilo oko 14 tisuća srpskih civila. Samo u općini Knin bilo je više od 10 tisuća izbjeglica. A skrb za njih bila je veliki problem jer je gospodarstvo tog grada već bilo gotovo potpuno krahiralo.
Do kraja 1993., osim 4. gardijske brigade, na ovom su području u različitim intervalima bile angažirane snage 1., 2., 3., 5. i 7. gardijska brigada. Tada je zaleđe Zadra bilo najzahtjevnija bojišnica u Hrvatskoj. Dugoročni učinak operacije bio je koban za pobunjene Srbe. Uz psihološki poraz, iscrpljeni su i ljudski i materijalno. Od tog udarca nisu se oporavili do kraja rata.