To je to što me zanima!

'Ovo je jedan lijepi popis želja iz predizbornih političkih razloga'

Socijalni kriterij treba, imovinski kriterij treba, i dohodovni kriterij treba. Oni će se razmotriti, i već su u fazi razmatranja, rekao je ministar Darko Horvat među ostalim o Zakonu o obnovi Zagreba
Vidi originalni članak

U emisiji Otvoreno tema je bila obnova Zagreba, u kojoj su gosti odgovarali na brojna pitanja - hoće li se dogoditi krpanje zgrada ili temeljita obnova s protupotresnim ojačanjima? Kako spriječiti špekulante nekretninama...?

- Da, socijalni kriterij treba, imovinski kriterij treba, i dohodovni kriterij treba. Oni će se razmotriti, i već su u fazi razmatranja i s prvim prijedlozima pred drugo čitanje Hrvatska će Vlada izaći u procesi savjetovanja i javne rasprave, rekao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za otprilike tri tjedna, dodao je, vidjet ćemo njihovu konačnu konturu.

- Ono što smo zacrtali ovim Zakonom i ono što moram i Hrvatskoj javnosti i svim kolegama jasno pojasniti: jedan je koncept s kojim smo ušli u javnu raspravu, prihvativši 100-tinjak primjedbi svih onih koji su bili zainteresirana javnost, ovaj koncept koji smo predstavili zastupnicima Hrvatskog sabora je ipak malo drugačiji od onog s kojim smo ušli u raspravu, dodao je Horvat.

Koncept ulazi u organiziranu obnovu konstrukcijskog dijela zgrade: nosivi zidovi, hodnici. U cjelovitu obnovu ići se, kazao je, kod onih vlasnika koji se za to odluče i onih vlasnika koji to mogu sami financirati.

PRVO ČITANJE: Oporba podržava Zakon o obnovi Zagreba: 'Treba voditi računa o socijalnoj komponenti'

- Rekli smo u prvom koraku da nam za takav tip obnove trebaju 42 milijarde kuna. Mi smo s današnjim danom iz nekoliko izvora financiranja osigurali otprilike milijardu i 200 milijuna eura, uključujući i onih 100 milijuna kuna koje smo stavili na raspolaganja za sanaciju krovišta i dimnjaka, nosivih odnosno zabatnih zidova i nekih drugih dijelova koje su građani počeli sami obnavljati, rekao je Horvat.

"Prvi sljedeći potres vratit će nas na ono što smo imali"

- Konstatacija da se ne zna što treba raditi organizator obnove, što bi trebao raditi upravitelj zgrade ili sam vlasnik - je jedna nedorečenost koju ja prepuštam samim vlasnicima, rekao je Horvat.

Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta imao je dosta primjedbi na Zakon.

- Govorio sam u kontekstu onoga što bi trebao biti cilj i svrha ovoga Zakona, a što u ovom obliku i s ovim stanjem financija, posebno na ovaj način kako se konfuzno interpretiraju stvari, kazao je Hasanbegović i dodao:

- Ovo je danas pušteno kao jedan popis lijepih želja na brzinu, iz političkih razloga, posebice iz predizbornih političkih razloga.

- Ono što je ključna anomalija ovog Zakona i to ga čini bizarnim, dakle govori se o toj rekonstrukciji ili krpanju do razine stanja uoči potresa. Drugim riječima, treba napraviti kulisu, zakrpati. Ne daj Bože prvi sljedeći potres vratit će nas na ono što smo imali, kazao je Hasanbegović.

Idi na 24sata

Komentari 50

  • Vito1 30.07.2020.

    Nitko nije htio niti želio potres. NItko to nikom niti ne želi. Potres, poplava su pojave, događaji koji štete svima, ne samo izravno unesrećenima. Nije svejedno nikom kad negdje poplavi ili potres poruši, ili odron ili klizište. Svi to plaćamo iz proračuna i nitko ne pita od kud dolazi taj novac. Problem je što novac kojeg skupljaju baš za takve događaje nije tamo gdje bi morao biti. "gradonačelnik" ga je spiskao na očito potpuno nepotrebne "poslove", a da prije toga gradska infrastruktura i struktura nisu odgovarajuće zbrinute i osigurane od neželjenih događaja, a za što je novac skupljan tijekom desetljeća. Kuće/stanovi su vlasnicima ODUZETI 1945.g. i zabranjeno je vlasnicima uređivanje i održavanje, dok su naseljenici i sami vlasnici tih prostora osiromašeni do mjere nesposobnosti obnavljanja "u krupno" nakon iznenadnog i nenadanog povrata/otkupa vlastitog vlasništva uz iznimke obvezatnog zadržavanja ljudi naseljenih 1945.g. i njihovih potomaka što još više onemogućava održavanje polastoljetnog "nemara" vlasnika i apsolutne NEBRIGE DRŽAVE nad oduzetim vlasništvom. Sad bi ova država, nasljednica "antifašističke" države morala dati novce i platiti vlastitu nebrigu polastoljetnog neodržavanja i zabrane održavanja. Da bi to spriječila pokušava poltronskim piscima i "spinovima" skrenuti pozornost s činjenice da su baš oni promjenili kapute i partijske knjižice pa sad ne žele plaćati porušeno koje su sami pojačali neodržavanje oduzetog vlasništva.

  • Oksimoron_1 29.07.2020.

    Pa to bi trebalo biti jednostavno; u dokumentaciji uz zahtjev za pomoć i obnovu, priložiti potvrde banaka o štednji,karticama,polozima, kreditima, izvode iz zemljiš. knjiga i Katastra, potvrde o prihodima,, dokaze o prebivalištu, potvrdu MUPa o vozilu/vozilima i to sve za sve članove kućanstva koji imaju prijavljeno prebivalište na toj adresi, Porezne da nema dugova za obrt, firmu....Barem tako, ako već naša glomazna administracija već 30 godina nije u stanju prikupiti/objediniti mnoge već postojeće podatke i stvoriti nove potrebne. Bla, bla, bla

  • Oksimoron_1 29.07.2020.

    Kome su u npr. Gunji, obnavljane kuće nakon poplave? Tada je g. Uhlir bio tajnik, država birala između ponuda, Kome su obnovljene kuće i objekti u Dubrovniku nakon potresa?

Komentiraj...
Vidi sve komentare