U praksi đaci istospolnih škola nisu uspješniji od učenika koji idu u mješovite škola. Kod nas ima škola u kojima je više zastupljen samo jedan spol zbog programa kojeg nude. To su strojarske, metalske i bravarske škole, ali nemama saznanja da je u njima razvijen normalniji stav prema suprotnom spolu. Kazao je to ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatko Stić, gostujući u studiju 24sata. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

O uvođenju ženskih i muških škola raspravljalo se na nedavnom skupu o obrazovanju koje je organizirala udruga U ime obitelji. 

Stručnjaci i nastavnici koji se zalažu za tu ideju tvrde da su 36 od 50 najboljih škola u Velikoj Britaniji jednospolne škole, te da takve škole postoje u velikom broju država, od Australije i Japana do Norveške i Njemačke. Nadalje navode da je u tim školama manje nasilja i da daju bolji akademski uspjeh. Osim boljeg uspjeha i samopouzdanja, prednošću smatra i to što se dječaci i djevojčice ne zaljubljuju u školskoj klupi, pa su i krize rjeđe. 

- Mislim da bi u školama trebalo provesti anketu među učenicima prema različitim vrstama uzrasta i škola da se vidi što oni misle. Ja mislim da oni ne bi bili zadovoljni podjelom na muške i ženske škole. Stvarno ne znam na čemu je zasnovana teza da bi u istospolnim školama bilo manje anoreksije. To bi se trebalo potkrijepiti nekim istraživanjem. Možda je to sve jedan spektar demokracije, ali cijeli život sam u obrazovanju i ne vidim da bi to bilo dobro - kazao je Stić u studiju 24sata.

Učitelji, nastavnici i stručnjaci s kojima smo razgovarali protiv su uvođenja istospolnih škola. Psihologinja Aleksandra Mindoljević Drakulić naglašava kako je za djecu iznimno važna socijalizacija u realnim uvjetima, što muške i ženske škole ne bi mogle poduprijeti. Dodaje kako bi škole bi općenito trebale bitipribližene stvarnosti, a ne od nje udaljene.

- Ova ideja je vraćanje mnogo godina unazad kada su u povijesti doista i postojale takve škole u našim sredinama. Ideja podsjeća i na škole internatskoga tipa kakvih još ima primjerice Velika Britanija. Kod njih se tek unazad 10 godina počelo otvorenije govoriti o homogenizaciji djece po spolu, ponajprije o lošim aspektima takvog odgoja i obrazovanja, od nemogućnosti razvijanja normalne znatiželje za drugi spol do tabuizacije seksualnosti – kaže Aleksandra Mindoljević Drakulić.

Ni Mladen Bilankov, ravnatelj Umjetniče škole u Splitu nije oduševljen prijedlogu o odvajanju škola prema spolu. - Škole su obrazovne, ali i odgojne institucije. U prvom redu odgajaju za život, a on je često raznospolan - rekao je Bilankov.
Istog je mišljenja i Lucija Puljak, ravnateljica OŠ Pučišća na Braču. Kaže da je ostala potpuno zabezeknuta prijedlogom o odvajanju muških i ženskih škola.

- Ma, kakva je to glupost? Zar ćemo se vraćati u srednji vijek, hoćemo li odvojiti u crkvi klupe za muške i ženske, hoćemo li odlučiti i da u trgovinu jednim danom idu žene, a drugim muškarci? U takvom se društvo ja ne mogu snaći, a niti da za takvo društvo možemo odgajati svoju djecu. Djeca se moraju učiti živjeti u različitosti, i ne samo spolnoj, nego i svakoj drugoj. Jer te različitosti čine cjelinu života – kazala nam je Puljak.

Dokazi izneseni na skupu u Zagrebu, vrlo su tanki, mišljenja je ravnateljica riječke OŠ Vežica Violeta Nikolić.

- Prije nego se naprave ozbiljne studije o toj temi je jednostavno bespredmetno rapravljati. Primjerice, da li su takve škole dobre jer su jednospolne ili zato što imaju vrhunsku nastavu? Neophodne su i studije kako takav odgoj primjerice utječe na razvoj, pa i spolni razvoj, takve djece. Poznati su primjerice i slučajevi međugeneracijskog zlostavljanja u takvim školama o kojima je snimljeno mnogo filmova i napisano bezbroj knjiga. Osim toga, djeca u školi osim znanja dobivaju i druge alate za život, primjerice socijalne vještine - zaključuju ravnateljica Nikolić.

Markić: Mi nikad nismo tražili odvojene škole

U ponedjeljak navečer, u emisiji Tema dana na HRT-u gostovala je Željka Markić, predsjednica udruge 'U ime obitelji'. Markić je kazala da njena udruga nije dala nikakav prijedlog o uvođenju odvojenih škola za djevojčice i dječake. 

- To su samo dezinformacije koje su se proširile medijima. Na samo jednom od panela održanih u sklopu Međunarodne konferencije ‘Obitelj i škola: Ključ odgoja za vrijednosti’ bilo je riječi o alternativnim načinima obrazovanja. Predstavili smo tada dva alternativna oblika obrazovanja, to su škole odvojene za dječake i djevojčice, koje postoje u Hrvatskoj, i homeschooling gdje roditelji kod kuće obrazuju svoju djecu, a djeca na kraju školske godine polažu ispite u okviru škola u kojima su registrirani, što u ovom trenutku u Hrvatskoj nije moguće. Iznenađena sam velikom bukom koja se digla oko te teme. Moja djeca idu u mješovite državne škole. Riječ je o alternativnim načinima obrazovanja koja su dostupna u nizu zemalja. To su škole gdje se favorizira jedan personalni pristup, gdje je dijete u središtu i gdje se nastoji osigurati da jedni i drugi postižu maksimalne rezultate. Ima razloga za i protiv, na konferenciji su predavači to i iznijeli, ali mislim da je jako zdravo u pluralnom društvu omogućiti da roditelji za svoje dijete izaberu školu koju smatraju najboljom - pojasnila je Markić.