Izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda zabranjuju grijane duhanske proizvode u zatvorenom kao i prodaju nikotinskih vrećica maloljetnicima, no u javnoj je raspravi upozoreno da proizvodi nisu klasificirani ni regulirani proporcionalno štetnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Mlađima od 18 godina zabranjeno je prodavati cigarete, električne cigarete, bezdimne duhanske proizvode i biljne proizvode za pušenje, kao i nikotinske proizvode među kojima se nalaze i nikotinske vrećice, popularne među mladima.
Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da se u zakonskim izmjenama, koje su u javnoj raspravi do 24. rujna, uvodi i mogućnost privremene zabrane novih štetnih proizvoda koji se stalno pojavljuju na tržištu.
- Poučeni iskustvom s nikotinskim vrećicama koje nisu bile izrijekom navedene u zakonu, željeli smo omogućiti da ministar može privremeno zabraniti prodaju nekih novih proizvoda za koje se dokaže da negativno utječu na zdravlje. Takva privremena zabrana trajala bi do 12 mjeseci - objasnio je Beroš.
Upotrebu grijanih duhanskih proizvoda želi ograničiti Europska komisija koja je prepoznala njihovu štetnost. Komisija je uočila da je upotreba grijanih duhanskih proizvoda porasla u pet država članica za najmanje 10 posto, a među tim je državama i Hrvatska.
Stupi li na snagu novi zakon, u prostorima u kojima je zabranjeno pušenje, osim cigareta, više se neće smjeti koristiti ni grijani duhanski proizvodi.
Ministru zdravstva daju se ovlasti da zabrani nove proizvode, no u komentarima u e-savjetovanju specijalist javnozdravstvene medicine Miodrag Beneš iz Virovitice naveo je kako bi "trebalo uvesti specifična zakonska ograničenja za vape penove, e-nargile (elektronske nargile), elektroničke nikotinske dostavne sustave (ENDS), e-tekućine, duhanske vrećice i bezdimni duhan (snus), duhanske flastere, nargile (vodene lule), nikotinske inhalatore i vape uređaje".
Jer, istaknuo je Beneš - škole su pune vapeova i e-cigareta.
Naime, klasifikaciju je napravila američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) s tim da su cigarete, po štetnosti, na prvom mjestu. Slijede cigare, e-cigarete, duhan za nargile, nikotin koji nije duhanski, duhan za lulu pa duhan za motanje. Slijede bezdimni duhanski proizvodi, uključujući duhan za umakanje, duhan za šmrkanje, snus i duhan za žvakanje te ostali duhanski proizvodi, uključujući nikotinske vrećice i gelove te duhanski proizvodi koji se otapaju.
Beneš: Duhanska industrija plaća neke javnozdravstvene stručnjake
U izmjenama hrvatskog zakona nema slične klasifikacije. U njemu se slijedom europske direktive ponajprije uvodi novi pojam – "grijani duhanski proizvod", u kojemu se duhan samo zagrijava, ali ne gori.
Novost je i zabrana upotrebe aroma u takvim proizvodima. Naime, u Hrvatskoj je značajno porasla upotreba grijanih duhanskih proizvoda s aromama, a zbog izrazite štetnosti arome su zabranjene EU direktivom.
Za bolju kontrolu i provođenje zakona zaduženi su sanitarni inspektori. Pravna osoba u čijem se ugostiteljskom objektu zatekne osoba koja puši izvan predviđenog prostora bit će kažnjena od 260 do 2650 eura, a fizička osoba obrtnik u tom će slučaju biti kažnjena između 260 i 660 eura. Kaznu od 130 eura na licu mjesta inspektor može odrediti osobi koja puši u zatvorenom javnom prostoru gdje to izrijekom nije dopušteno te ako duhanske proizvode konzumira na manje od dvadeset metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.
Liječnik Miodrag Beneš u razgovoru za Hinu posebno je istaknuo štetnost e-cigareta koje se reklamiraju kao zdravije u usporedbi s duhanom. Kaže da duhanska industrija plaća neke javnozdravstvene stručnjake u reklamiranju "harm reductiona" e-cigareta a ta reklama cilja djecu koja možda nikada ne bi počela pušiti da nema tih proizvoda.
Nikotinske tekućine sadrže razne kancerogene spojeve i nisu manje štetne u odnosu na spojeve u običnim cigaretama. Primjerice, uz nikotin u njima se nalazi i formaldehid, sredstvo za balzamiranje, upozorava Beneš.
Nikotinske vrećice prodaju se zajedno sa žvakaćim gumama
U raspravu se uključila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević ističući nedopustivost isticanja nikotinskih vrećica na prodajnim mjestima zajedno sa žvakaćim gumama.
HUP-ova Koordinacije duhanskih proizvoda smatra da grijane duhanske proizvode, e-cigarete i nikotinske vrećice ne bi trebalo svrstavati u istu kategoriju zabrana zajedno s klasičnim cigaretama jer "nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže značajno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja".
Ističu da se propustilo sve te nove proizvode klasificirati i regulirati ih proporcionalno razini štete koju njihovo korištenje nosi. Umjesto toga, kažu, poseže za "mjerama zabrane koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetnička aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj".
- Pritom diferencirano reguliranje inovativnih duhanskih i nikotinskih proizvoda ni na koji način ne podrazumijeva umanjivanje značaja tradicionalnog pristupa prema kontroli uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda - poručuju iz HUP-a.
69 posto učenika kažu da lako mogu nabaviti cigarete
Prema podacima »Istraživanja o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske«, provedenog u razdoblju 2014./2015., puši 31,1 posto stanovništva (27,5 posto su svakodnevni pušači, a 3,6 posto povremeni). Među muškarcima je 35,3 posto pušača (31,8 posto svakodnevnih te 3,5 posto povremenih), dok je među ženama 27,1 posto pušačica (23,4 posto svakodnevnih te 3,7 posto povremenih).
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), odgovarajući na Hinin upit, naveli su da, prema rezultatima iz 2019., 19 posto učenika u dobi od 15 do 16 godina u Hrvatskoj svakodnevno puši. Nešto češće puše dječaci nego djevojčice. Usprkos vrlo strogim zakonima o prodaji duhanskih proizvoda maloljetnicima, 69 posto učenika izjavilo je da "lako ili vrlo lako mogu nabaviti cigarete".
Po zadnjoj anketi, 13 posto učenika u dobi od 16 godina reklo je da je konzumiralo e-cigarete u zadnjih 30 dana. Hrvatska je i dalje među prve tri zemlje u EU što se tiče pušenja maloljetnika.
Piše: Vedrana Larva