Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da će Izrael razmotriti "taktičke male stanke" u borbama u Gazi kako bi se olakšao ulazak humanitarne pomoći ili omogućio izlazak talaca koje drže militanti Hamasa.
Međutim, izraelski premijer ponovio je da njegova zemlja odbija primirje bez oslobađanja svih ljudi zatočenih u palestinskoj enklavi kojom vlada Hamas.
U istom intervjuu američkoj televiziji odgovarao je na pitanje tko bi trebao upravljati Gazom nakon završetka borbi.
"Mislim da će Izrael na neodređeno vrijeme imati ukupnu odgovornost za sigurnost jer smo vidjeli što se događa kada mi nemamo tu odgovornost za sigurnost", rekao je Netanyahu za ABC News.
Izrael je pokrenuo zračnu i kopnenu ofenzivu protiv Hamasa nakon što je militantna skupina prošli mjesec izvela smrtonosni oružani napad u južnom Izraelu, ubivši 1400 ljudi i uzevši 240 drugih za taoce.
Izrael je u svakodnevnom bombardiranju ubio najmanje 10.000 ljudi u Gazi, prema zdravstvenim vlastima enklave.
I Izrael i Hamas odbili su sve veći međunarodni pritisak za prekid vatre. Izrael kaže da Hamas najprije treba osloboditi taoce; Hamas kaže da ih neće osloboditi niti prestati boriti se dok je Gaza pod napadom.
'Neće biti prekida vatre'
Upitan je li spreman za humanitarnu stanku u Gazi, Netanyahu je rekao: "Pa, neće biti prekida vatre, općeg prekida vatre u Gazi bez oslobađanja naših talaca".
Dodao je: "Što se tiče taktičkih malih stanki - sat ovdje, sat ondje - imali smo ih i prije. Pretpostavljam da ćemo provjeriti okolnosti, kako bismo omogućili humanitarnoj pomoći, ili našim taocima, pojedinačnim taocima, da odu", rekao je.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je u ponedjeljak da zaštita civila "mora biti najvažnija" u sukobu između Izraela i palestinskih militanata Hamasa, upozoravajući da Gaza postaje "groblje za djecu".
Čelnici nekoliko glavnih tijela Ujedinjenih naroda u ponedjeljak su zajednički pozvali na humanitarni prekid vatre u Gazi, dok Izrael pojačava napade u sukobu koji traje gotovo mjesec dana.
Među 18 potpisnika su Volker Turk, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus i šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths.