Na najave da Vlada priprema novi zakon koji bi omogućio suspendiranje sadašnjeg Zakona o radu reagrali su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Naime, plan je zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom korona virusa i poteškoća u radu tvrtki ili njihova zatvaranja da poslodavci mogu smanjivati plaću do minimalne, promijeniti uvjete ugovora i rezati sve ugovorene dodatke radniku.
U HUP-u napominju da izvanredne okolnosti traže brze odluke i učinkovita rješenja. Napominju da postojeće radno zakonodavstvo nije prikladno za ove izvanredne okolnosti, a smanjivanje plaća pi aktuapnom ZOR-u je izuzetno teško. Navode da dobar dio poslodavaca, usprkos krizi, ne želi otpuštati radnike jer pokušavaju održati budućnosti poslovanja, ali da poslodavci ne mogu u većem broju tvrti isplaćivati više pune plaće kakve su bile prije korona-krize. Ističe da HUP-a još nije traženo službeno očitovanje po tom pitanju, ali očekujemu da će se žurno sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o prijedlozima i opcijama tome kako pomoći svima u ovim izvanrednim okolnostima.
- HUP je uvjeren kako su svi socijalni partneri svjesni težine stanja i važnosti ovog trenutka i da smo svi usmjereni na glavni cilj: očuvanje radnih mjesta i podloge za brzi nastavak poslovanja i nakon ove pošasti korona pandemije. Zdrava logika govori da je nemoguće zadržati postojeće razine plaća u periodu dok tvrtke ne ostvaruju nikakve prihode. A ta zdrava logika isto govori da je ustegnuće primanja razumljivo i za dio javnog sektora koji nije angažiran na organizaciji sustava u korona uvjetima - ističu poslodavci uz napomenu da se to ne bi trebalo odnositi na zdravstvene djelatnike, policiju, vatrogasce, javnu čistoću.
HUP je Vladi uputio i mjere za očuvanje radnih mjesta poput uvođenje instituta čekanja na rad. Napominju i da vadina mjera isplate potpore od 3250 kuna po radniku, uz vrlo restriktivne kriterije, neće bitno utjecati na cilj, a to je primarno zadržavanje radnih mjesta. Kako bi se prevenirao najgori scenarij HUP predlaže da se institut "čekanje na rad“ u radno pravno zakonodavstvo uvede po hitnom postupku. Prema ugrubo razrađenom prijedlogu HUP-a osnovica za izračun naknade u tom slučaju bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a koja bi se isplaćivala iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a nakon toga aktivirala bi se obveze iz radnog odnosa.
Predlažu da za vrijeme trajanja navedenog instituta poslodavac ne bude u obvezi uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao niti poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak odnosno obveznih doprinosa. Predloženi institut mogao bi se aktivirati isključivo u slučaju kada radnik obavlja poslove koji su obuhvaćeni protuepidemijskim mjerama, te iz tog razloga ne može pristupiti svom radnom mjestu i izvršavati ugovorene radne zadatke niti iste obavljati od kuće, odnosno ako poslodavac zbog navedenih mjera ne može radniku osigurati posao.
HUP predlaže da se ovom mjerom obuhvate svi sektori i djelatnosti bez obzira na veličinu.
- Smatramo da je u trenutnim okolnostima oportuno rješenje privremena naknada bez dodatnog opterećenja poslovnog sektora, jer bi državni proračun bio u obvezi ionako isplaćivati navedenu naknadu ukoliko bi radnici postali obveznici naknade za nezaposlene - napominju u HUP-u.
U HUP-u vjeruju da je ovakav način spašavanja radnih mjesta racionalno rješenje, te da će Vlada to prepoznati, te učinkovitom u brzom intervencijom pomoći privatnom sektoru u spašavanju radnih mjesta.