Korona zatvara bolnice u Hrvatskoj. Epidemiološka slika je sve lošija, u Zagrebu je od 1793 testirana pozitivno 1007. To je 56 posto. A u zadnja 24 sata pozitivno je 6310 ljudi.
Najviše od početka epidemije.
Pogledajte video: Najgori dan od početka epidemije
Korona divlja
Prije toga vrhunac je bio kad smo imali 4620 novozaraženih u jednom danu, 10. prosinca prošle godine.
Prešli smo brojku četiri tisuće mjesec dana prije nego prošle godine.
Zauzeto preko 76 posto kreveta
Lani smo prvi put preko 4000 imali 26. studenog. Sad imamo preko 6000.
I kako stvari stoje, to je tek početak.
Bolnice su već sad pod sve većim pritiskom, prema podacima koje smo dobili, u primarnim respiratornim centrima u prosjeku je zauzeto preko 76 posto kreveta i oko 25 posto respiratora. U zagrebačkim bolnicama popunjeni su gotovo svi Covid kapaciteti, a zdravstvene ustanove diljem Hrvatske napravile su plan početka otkazivanja takozvanog hladnog programa.
KBC Split već je otkazao sve zahvate osim onih hitnih.
Hrvatska među najgorima u Europi
Raste i broj mrtvih. Stanje nije ništa bolje ni u susjedstvu.
U Sloveniji razmišljaju o lockdownu, Srbija je danima veliko žarište, a mi smo na preko 6000 zaraženih u jednom danu.
Prema tjednom prosjeku broja potvrđenih slučajeva zaraze na milijun stanovnika, Hrvatska je prvi vrhu, među najgorima.
Lošiji od nas su samo Estonija, Latvija, Slovenija i Litva.
Prema tjednom prosjeku broja smrtnih slučajeva od korone na milijun stanovnika također smo među najgorima, na 6. mjestu.
Lošije je samo u Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji, Litvi i Estoniji.
Među najgorima smo i po udjelu pozitivnih testova, na trećem smo mjestu s 35%.
Slovenija je prva s 38.6%, a Ukrajina druga s 36.7%.
Statistike su dostupne na stranici koronavirus.hr.
Kako smo došli do 6000 dnevno?
Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici Fran Mihaljević, rekao je u RTL Direktu da će cijepljenje, ukoliko se pokrene s mrtve točke, imati utjeca na razvoj događaja što se najbolje vidi po stanju u europskim zemljama koje imaju procijepljenost iznad 70 posto.
Da, i u tim zemljama ima dosta slučajeva zaraze, da, i cijepljeni se mogu zaraziti, ali ključ je u tome da nema takvog pritiska na zdravstveni sustav jer nema ni toliko teških slučajeva.
Cjepivo je glavni razlog za to.
Tešović kaže da je prosjek procijepljenosti u EU iznad 70 posto.
- Kod nas je 44 posto. Nismo najlošiji, ali pogledajte kakva se nacionalna tragedija događa u Bugarskoj i Rumunjskoj. Rumunjska izvozi bolesnike u bogatije zemlje EU, nemaju smještajnih kapaciteta pa ih od tamo transportiraju u Austriju i druge europske zemlje. Kod njih je procijepljenost jedva iza 30 posto - rekao je Tešović i dodao kako za uvođenje oštrijih mjera treba vidjeti što su drugi činili u takvoj situaciji.
- Nametnuli su strože epidemiološke mjere nego one što su kod nas na snazi. To ne mora značiti zatvaranje škola, jer koji je smisao zatvaranje škola kad bez covid-potvrda možete gdje hoćete? Kad se dogovori što treba napraviti treba inzistirati na tome da se tako nešto poštuje - dodao je.