Mornar iz Odese, Ukrajinac Sergej Nikolov jedan je od tri člana posade koji su preživjeli havariju broda Bourbon Rhode prije dvije godine, 26. rujna 2019. Nestala su sedmorica među kojima je bio i hrvatski kapetan Dino Miškić, a četiri tijela pronađena su u moru.
Od petorice koja su se uspjela ukrcati u splav za spašavanje dvojica su nestala. Trojica mornara čudom su preživjela, među njima i Nikolov.
Kako prenose ukrajinski mediji, mizernih 4000 američkih dolara nudili su preživjelim mornarima iz Bourbona, no Sergej Nikolov i još dvojica nisu pristali na to. Tužili su tvrtku Bourbon jer se na fotografijama jasno vidi kako su iz Las Palmasa isplovili na "ruzinavom" brodu i dobili na sudu, odšteta koju im je dužan isplatiti brodar je višestruko veća. Točan iznos se ne navodi kao ni informacija jesu li odštetu dobile obitelji sedmorice čija tijela nikad nisu nađena, među kojima je i Miškić.
'Ruzinavi' brod nasred Atlantika
Podsjetimo, problemi Bourbon Rhodea, kojeg je zahvatio uragan Lorenzo na Atlantiku, počeli su 26. rujna 2019. Brod koji zbog brojnih problema nije uopće smio napustiti suhi dok u Las Palmasu na Kanarima bio je 26. rujna otprilike na pola puta do svojega odredišta, Georgetowna u Gvajani. Usred Atlantskog oceana našao se na putu uragana Lorenzo. Osim što je brod bio neodržavan, u očajnom stanju, satelitska oprema za komunikaciju pokvarila se drugog dana na oceanu.
Zbog problema s komunikacijskom opremom veliko je pitanje je li šibenski kapetan Dino Miškić uopće na vrijeme imao informaciju da je Lorenzo iznenada ojačao u uragan treće, četvrte pa pete kategorije. Iz transkripta njegove komunikacije s bazom vidi se da je spominjao valove od deset metara. To je bilo u trenucima kad je voda već počela prodirati u brod i Miškić je ubrzo naredio evakuaciju. Komunikacija s bazom bila je očajno spora, na prvu poruku - poziv u pomoć kapetana Miškića - odgovorili su tek nakon sat i 14 minuta!
Neispravna komunikacijska oprema
Nadalje, EPIRB (Emergeny Position Indicating Radio Beacon) - inače uređaj koji omogućuje određivanje položaja broda u nevolji i šalje signal mjerodavnima na kopnu - trebao bi se aktivirati čak i u slučaju potonuća broda, no evidentno je da njegov signal (ako je uopće bio ispravan) nije odveo spasitelje do mornara na splavi. Spašene je detektirao francuski zrakoplov Falcon i javio brodovima točne koordinate.
Član posade broda Piet, koji je spasio trojicu mornara prepričao je iskaze preživjelih. Opisao je horor koji su proživljavali u trenucima tonjenja. "Ispričali su da nisu vidjeli kapetana nakon što im je naredio da napuste brod, jer se ubrzo brod prevrnuo. Jedan od njih mi je ispričao da ih je u splav ušlo sedam, trojica su bila na brodu, a četvorica su se držala za konop oko splavi. Tad su ih ponovno pogodili snažan udar vjetra i val te se ponovno splav prevrnuo. Trojica su se uspjela popeti, no ostali su nestali među valovima", ispričao je za Morski.hr. Ustvrdio je da je, osim splavi s preživjelima (pronađena 40 nautičkih milja od mjesta potonuća) i prevrnutog "rescue boata" (70 milja od mjesta potonuća), pronađena još jedna splav, ali prazna. Tri dana nakon potonuća pronađena su trojica preživjelih. Četvorica mornara su preminula, a tijela sedmorice nikad nisu pronađena.