U Hrvatskoj se svakog dana, u prosjeku ugase dvije do tri farme, piše RTL. Prije samo 10 godina imalo smo oko 10 tisuća proizvođača mlijeka, danas je taj broj pao na njih oko 2500. Brojne mljekare do zida je dovela niska otkupna cijena.
- Nismo dovoljno konkurenti prema kolegama iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke – oni su imali viškove proizvodnje i to su mlijeko uvozili kod nas po cijenama koje mi nismo mogli pratiti i tu se proizvodnja urušavala - kazao je proizvođač mlijeka Igor Rešetar.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka kojeg imamo tek za 40 posto svojih potreba.
Tako je, primjerice, 2022. otkupljeno 507 tisuća tona, a lani tek 406 tisuća tona domaćeg mlijeka – čak 20 posto manje. Gotovo 60 posto mlijeka koje pijemo – uvozimo. Poljoprivreda mora postati prioritet nove Vlade, kažu proizvođači.
- Smjer nije dobar, moramo zaustaviti pad proizvodnje i ako se to nastavi cijene naših proizvoda na policama će otići u nebo - ističe Rešetar.
Prije 10 godina imalo smo 159 tisuća krava, a na kraju prošle godine 55 posto manje. Sve se manje uzgaja i koza.
- Nekome bi bilo alarmantno, ali očito u Hrvatskoj to nije alarm. Ljudi uz svu administraciju i niske otkupne cijene jednostavno se više ne nalaze u tome i tko jednom odustane taj više nikad neće ući u poljoprivredu - objašnjava uzgajivač koza Zoran Marciuš.
Zoran planira širiti proizvodnju unatoč računici, a kako kaže, planove mu remeti to što već dva mjeseca kasne poticaji.
- Kad mi trebamo ispuniti svoje obveze točno imamo datum i sat do kad ih moramo ispuniti i mi ih ispunjavamo, međutim kad nama agencija treba platiti onda imaju stotinu izgovora, onda su oni preopterećeni, njima je teško - žali se Marciuš.
Pozitivna je vijest što se u kokošinjcima se povećao broj peradi tek 1 i pol posto, no broj jaja u godini dana pao je na 630 tisuća komada – 5 posto manje.
- Pet posto ne predstavlja neke velike vrijednosti, ali uvoz jaja je porastao sa 70 milijuna na 115 milijuna jaja. Stižu Iz svih mogućih zemlja, od tamo gdje su najjeftinija. Nama je problem konkurirati velikim proizvođačima koji se nalaze u EU, koji su puno veći od nas, a s druge strane ne kontrolira se dovoljno uvoz tih proizvoda - objašnjava Dražen Čurila, predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore
Da su podaci o proizvodnji zabrinjavajući, slažu se i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te traže hitan sastanak s novim ministrom.
- Još uvijek čekamo prvi sastanak, znamo da je ovo još predizborni tjedan, ali kada prođu Europarlamentarni izbori moramo sjesti i vidjeti kako dalje - ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.