U dva trgovačka lanca trajno mlijeko robne marke s 2,8 posto mliječne masti je iz Hrvatske, a druga dva, ono s 1,5 te s 3,5 posto su uvozna.
U jednom lancu je iz Češke, u drugom iz Poljske. U našim prodavaonicama ima i trajnog mlijeka iz BiH, Slovenije, Austrije, Njemačke. Pronašli smo i obično svježe mlijeko iz Mađarske.
- U Sloveniji, Austriji i drugim zemljama u prodavaonicama mora biti najmanje 50 posto domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda, a u Mađarskoj je 70 posto. Samo kod nas to nije tako - rekao je Darko Pavičević, upravitelj Mljekarsko stočarske zadruge Proizvodi sela.
U zadruzi je devet mljekara koji su se okupili 2012. jer nisu željeli mlijeko prodati ispod cijene niti se riješiti krava. Proizvode između 11.000 i 12.000 litara mlijeka. Polovinu prerade, a drugu prodaju u 13 mljekomata u Zagrebu i okolici.
- Bez mljekomata odavno bismo propali, a ovako smo otvorili 12 novih radnih mjesta. Direktna prodaja je rješenja za sve koji misle ostati u Hrvatskoj - rekao je Pavičević.
Dodaje da je u 10 godina zatvoreno više od 5500 malih i srednjih farmi, a u Slavoniji i neke koje su imale više od tisuću krava.
- Farme su počele propadati jer cijene diktiraju mliječni karteli koji tvrde da na tržištu imaju jeftinije. Traže da radimo kvalitetnije mlijeko i prodamo ga jeftinije nego što je vani standard - ogorčen je.
Osim podrijetla mlijeka, u prodavaonicama šest najvećih trgovačkih lanaca provjerili smo otkud su jaja i riba. Našli smo jedna jaja iz Latvije, ali ribe ima iz Tanzanije, Namibije, Ugande, Kine, Argentine, Vijetnama...
Uvozne dagnje i sabljarku povukli iz prodavaonica
Ni afera sa salmonelom u jajima iz Poljske nije preplašila naše uvoznike pa smo na policama trgovačkog lanca pronašli i jaja iz još udaljenije Latvije.
- Smiješno je da smo uvozili jaja iz Poljske, a tamo nesilice drže u malim kavezima kakve su kod nas zabranili 2013, od ulaska u Europsku uniju. Ta uvozna jaja sigurno nisu dobra. Tek nakon tragedije u kojoj je preminulo dijete, ljudi su počeli tražiti naša domaća - rekao je Zvonko Šincek iz Gornjeg Vratna u Varaždinskoj županiji.
Ima 3500 nesilica u najsuvremenijim, automatiziranim kavezima. Jaja prodaje restoranima, slastičarnicama, vrtićima i domovima, a oko 60 posto u tri jajomata u Varaždinu. Jaja M klase prodaje po kunu, a veća, L klase su 20 lipa skuplja. Cijena je godinama ista iako su u trgovačkim centrima poskupjela. Napominje da se jajomat isplati onome tko ima barem tisuću nesilica.
- Nisam protiv uvoza, no najprije bi trebalo prodati svoju robu kao što rade u Austriji. Oni sigurno neće uvoziti dok imaju svoje. Da se tako radi i kod nas, ljudi ne bi iz Hrvatske bježali u inozemstvo - napominje Šincek.
U trgovačkim centrima na skoro svim pakiranjima oznaka je "Jaja hrvatskoj farmi" koju dodjeljuje i kontrolira Hrvatska agencija za hranu. Od uvoznih pronašli smo jaja iz Latvije te austrijska iz ekološkog uzgoja.
Osim s uvoznim jajima, proteklih mjeseci bilo je problema i s uvoznom ribom. U petak je Hrvatska agencija za hranu objavila da se iz prodaje povlači rashlađeni odrezak sabljarke s rokom trajanja do 9. veljače jer su u njemu pronašli povećane količine teškog metala, žive. Te sabljarke više nema u prodaji, ali pozivaju kupca da provjere jer ju netko još možda čuva zamrznutu.
U prosincu su objavili da su u dimljenim filetima pastrve iz Njemačke pronašli bakteriji listeriju. Upozorenje je Njemačka objavila na stranicama Europskog centra RASFF koji obavještava o problemima s hranom. Budući je te ribe bilo i kod nas, objavili su i naši. Krajem rujna povukli su iz prodaje svježe dagnje iz Slovenije jer su utvrdili da u njima ima dijareičnog biotoksina.
Ovih dana smo u prodavaonicama pronašli svježi file grgeča iz Tanzanije i Ugande, a svježe pastrve iz Italije. Zamrznute ribe bilo je skoro iz cijelog svijeta. Oslići su stigli iz Kine, Falklandskih otoka, ulovljenih u jugozapadnom Atlantiku te iz Namibije, Argentine i Španjolske. Zamrznuti oslići k nama su stigli kao razne vrste filea ili komadi bez glave. I losos je iz Kine kao i gamberi. Kozice su iz Ekvadora, a na pakiranju je pisalo da su prokuhane i stajale su pakirane među svježom ribom. Dagnje su iz Čilea, a lignje i lignjuni s Novog Zelanda. I njih je bilo cijelih te očišćenih, a pakiranih kao kolutići i krakovi ili tube i krakovi. Za skuše piše da su iz Španjolske, a ulovljene su u Sjeveroistočnom Atlantiku, u zoni FAO 27. To područje FAO 27 vrlo je veliko, pa je ista zona ulova navedena i na pakiranju papalina, no piše da su one iz Poljske.
Iz Vijetnama stiže i file pangasiusa, vrste soma. Na deklaraciji u ribarnicama jasno piše da je riba odmrznuta. “Odmrznuto” najčešće piše i pored cijene španjolskih tuna koje se također mogu pronaći u našim ribarnicama.