Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekla je kako danas kada govorimo o obnovi, govorimo više o Zagrebu, nego Banovini.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Kada usporedimo aktivnosti u Zagrebu i na Banovini, tamo je objektivno bila puno veća katastrofa i brže se reagiralo. Trebalo je osmisliti koncept i model, jer govorimo o ulaganju javnih sredstava u privatnu imovinu - rekla je ministrica kulture i medija.
Ne slaže se da se ništa nije napravilo, ne slaže se ni s onima koji kažu da je pogrešno ići u samoobnovu - od početka je bilo rečeno da se u takvim slučajevima kada se ulažu javna sredstva, mora provesti javna nabava, prikupiti dokumenti i bez toga se ne ide.
Objasnila je da su problemi s višestambenim zgradama preveliki i da se uvidjelo da se neće moći riješiti po postojećem zakonskom okviru. Tada se išlo u izmjene Zakona, ubrzalo se izdavanje rješenja i krenule su nabave. Sada imamo, dodaje, druge poteškoće i trebat će objediniti određene nabave.
Kako surađuju s vlastima na području Banovine, rekla je, tako surađuju i s Gradom Zagrebom. Dodala je kako bi mogli jedni na druge prebacivati odgovornost, no svjesni su da su zajedno u ovome.
Kaže da je dvojbeno da je problem u administraciji.
- Teško je reći da se administracija može ubrzati. Ljudi moraju s velikom odgovornošću kontrolirati dokumentaciju i provoditi nabave - dodala je.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kaže da je ministarstvo graditeljstva zatrpano zahtjevima, na tisuće ih je i djelatnici, koji su prvo usko grlo, to ne stižu procesuirati i Grad Zagreb je posudio djelatnike ministarstvu. Drugo usko grlo je, dodao je, Fond za obnovu - on mora provesti odluke i javne nabave.
- To je jedan proces koji uzima i vremena - rekao je i objasnio da je treće grlo usko zbog zbog kadrovske potkapacipiranosti.
Istaknuo je da je oko polovice stanovništva Donjeg grada je raseljeno.
Tvrdi da je Grad, kada je riječ o obnovi privatnih zgrada, napravio sve da pomogne državi, ministarstvu i Fondu. Formirali su i dodatne timove koji su kontaktirali 5.000 sugrađana koji imaju crvene i žute oznake i pomogli im prilikom ispunjavanja zahtjeva prema ministarstvu. Dodaje da su alocirali oko 160 mil. kn za Fond za obnovu, isplatili su i 42 mil kn sugrađanima za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu.
Ministarstvo je zatrpano zahtjevima, Obuljen Koržinek je rekla da su različita ministarstva stavili svoje djelatnike na raspolaganje, ali to nije posao koji se može napraviti na brzinu, puno je dopuna, zahtjeva i traženja dodatne dokumentacije.
- To je puno dokumenata koje treba prikupiti. Radi se o jednoj gesti oko koje smo se složili svi u Saboru - javni novac se ulaže u privatnu imovinu i morate imati uređenu dokumentaciju - naglasila je.
Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva kaže da je jedan pristup obnove Banovine, a drugi je pristup obnove u centru Zagreba.
- Treba jako potaknuti informiranosti građana, posebice predstavnika stanara i upravitelja zgrada, upoznati ih s procedurom kako bi podnijeli zahtjeve za obnovu - rekla je te dodala kako smatra da nije podneseno dovoljno zahtjeva, prema dostupnim informacijama, podneseno je 3.000-4.000, a u Zagrebu je bilo oštećeno oko 25.000 zgrada.
Krešimir Kuk, seizmolog iz Seizmološke služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a, rekao je kako smo u posljednje 2 godine naučili da živimo na seizmički aktivnom području, što smo i ranije ponavljali, ali nismo bili svjesni koliko je to realno dok nam se nije dogodilo.
Naglasio je da je potres iz 2020. bio dosta slabiji od onog iz 1880.
- Potresi se javljaju nekad češće, nekad rjeđe i toga moramo biti svjesni, dodao je.
Štete su, kaže, realne. Stanje građevina u najužem centru Zagreba je loše - zgrade su vrlo stare, građene od cigle, vezivnog materijala koja su izgubila svoja svojstva. Kuk je rekao da je u prvoj godini zabilježeno više od 3.200 potresa na zagrebačkom području.
- S vremenom su potresi postajali rjeđi i slabiji, dodao je.