Razlog mog poziva crnogorskog predsjednika je moja želja da dam podršku modernoj, građanskoj Crnoj Gori, onakvoj kakvu je poznajemo zadnjih godina, mada ti odnosi nisu bili bez određenih upitnika. Ali većinu toga smo razjasnili, poručio je predsjednik države Zoran Milanović nakon sastanka na Pantovčaku s predsjednikom Crne Gore, Milo Đukanović, a usred rasta političkih i etničkih napetosti u toj zemlji.
PRATITE UŽIVO:
Milanović je istaknuo da bi crnogorski predsjednik ionako došao u uzvratni posjet Hrvatskoj, ali su ga "nedavni događaji u Crnoj Gori ubrzali."
- Crna Gora je od 1997. godine drugačija zemlja, od jednog događaja, kada je prosvjednike tadašnje Socijalističke narodne partije pod utjecajem Beograda u maršu na Tuzi, malom naselju istočno od Podgorice u kojem žive katolički Albanci, svjetina se išla fizički obračunati i zaustavila ih je policija kojom je koordinirao Đukanović. To je prvi puta na prostorima divljačke, turbulentne Jugoslavije da je u tim krajevima policija koju kontrolira jedna etnička skupina, u ovom slučaju crnogorska, stala u zaštitu nacionalne manjine koja je tretirana kao neprijatelj - istaknuo je Milanović.
A Đukanović je u Zagreb stigao dan nakon što su oporbene crnogorske stranke, predvođenje njegovom Demokratskom partijom socijalista (DPS), pozvale na formiranje prijelazne vlade koja će raspisati parlamentarne izbore.
Aktualne vlasti u priopćenju su proglašene „marionetama u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogorskih interesa”, a nedavno ustoličenje novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija na Cetinju proglasili su „velikosrpskom ofenzivom”.
Milanović je istaknuo kako Crna Gora, zajedno s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zaslužuje preferencijalni tretman u približavanju Europskoj uniji.
- Moj je zadatak na to skrenuti pozornost onima u Europi koji to ne vide - naglasio je hrvatski predsjednik dodavši kako nije siguran da Srbija ima vrlo jasan i iskren cilj ući u EU.
'Hrvatsku gledamo kao dobrog susjeda, prijatelja'
Crnogorski predsjednik Đukanović je poručio kako Hrvatsku gleda kao dobrog susjeda, prijatelja, partnera u NATO-u i zemlju koja ih podržava u ostvarivanju europskih i euroatlantskih ambicija.
- Današnji razgovori bili su fokusirani na europsku perspektivu Crne Gore i zapadnog Balkana. Za nas je europska i euroatlantska budućnost cijele regije jednako stabilnost regije. Ne vjerujemo da je moguća kvalitetna i pouzdana stabilnost bez jasne i dogledne europske perspektive - rekao je Đukanović dodavši kako ih zbog toga i "pogađa deficit pažnje s nekih europskih adresa" jer smatraju "da na zapadnom Balkanu ne može biti vakuuma."
- Tamo gdje izostaje očekivana pažnja i inicijativa onoga tko inicijativu treba dati, nastanjuju se interesi drugih, zemalja koje nastupaju s vrijednosnih platformi suprotstavljenih europskoj platformi - istaknuo je ukazujući na prisutnost Rusije u regiji.
- Vjerujemo da nema alternative europskoj integraciji zapadnog Balkana i zahvalni smo susjedima koji su to prošli i podržavaju na s u tom planu - poručio je.
Ističući dobru suradnju s Hrvatskom, Đukanović je zahvalio i na donaciji 10.000 doza AstraZenecinog cjepiva pred turističku sezonu.
- Zapadnom Balkanu ponovno se šalju retrogradne političke poruke da je vrijeme za ostvarenje ciljeva iz 90-ih. Opet se plasira iluzija da na zapadnom Balkanu nije moguća multietnička demokracija, da je vrijeme za stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država - istaknuo je poručivši kako je Crna Gora ponosna na to što je sekularna država koja ubrzano usvaja europski sustav vrijednosti.
- I u ovim situacijama neugodnih epizoda kojima svjedočimo zadnjih dana, i nakon njih, Crna Gora je odlučna da ostane građanska država. Uvjeren sam da će to tako i biti, kao što sam uvjeren da ćemo i dalje unaprjeđivati bilateralne odnose - istaknuo je.
Put integracije Crne Gore u Europsku uniju zaustavljen je zbog događanja posljednjih godinu dana, rekao je Đukanović.
- Mislim da je jako dobro da je ova godina iskorištena da ljudi u Crnoj Gori shvate da nije svaka promjena nabolje. Bilo bi vrlo blagotvorno da dođe do promjene i da se zaustavi vrijeme propadanja u Crnoj Gori. Vrijeme je naš saveznik - poručio je naglasivši da je napadnut građanski i sekularni identitet Crne Gore “servilnošću aktualne vlade pred centrima velikodržavnog idealizma u Beogradu” te da je potrebno vrijeme da to postane jasno međunarodnoj zajednici.
'Ovo je svakako poruka Beogradu'
Na pitanje novinara je li ovim susretom ustvari poslana poruka Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Milanović je kazao da je to svakako poruka. "Naravno, to je sasvim jasno", poručio je.
- Vezano za podršku međunarodne zajednice izborima u Crnoj Gori, prisjećam se svega što je prolazila Hrvatska, pa i ja kao diplomat i onda lider najveće opozicijske stranke, pa stranke vlasti. Malo-malo smo se rješavali tog utjecaja međunarodne zajednice kao kronične nezarazne bolesti i uspjeli smo u tome raznim metodama liječenja da na kraju ta fantomska, nepostojeća međunarodna zajednica, nepostojeći Bruxelles, čak i nepostojeći Berlin naprosto nestane iz naših života - rekao je Milanović dodavši kako je najbolje baviti se samim sobom.
- Tu je svatko treći višak. I Beograd i Moskva, Bruxelles u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU-a i mi to podržavamo. Vraćam se opet na to pitanje što sad stoji između Crne Gore i Europske unije - rekao je dodavši kako je Crna Gora "trenutno talac nezainteresiranosti, zgrčenosti europskih politika."
'Ne ucjenjujem Beograd nikakvim ratnim odštetama, ali morat ćemo dobiti odgovor za 2000 nestalih 1991.'
- Beograd - ja ne ucjenjujem Beograd nikakvim ratnim odštetama, to su stvari koje smo davno riješili ili nismo riješili i nije pošteno ni državnički da se to izvlači sad kao prepreka, osim 2000 nestalih hrvatskih ljudi 1991. godine. E, na to ćemo morati dobiti odgovor - poručio je.
Đukanović se osvrnuo na događanja u Cetinju istaknuvši kako postoje razne medijske i političke manipulacije da se tamo pokušavala promijeniti vlast.
- Nema govora o tome - poručio je.
'Bio sam predsjednik Vlade u kojoj su prebrojavali, ne krvna zrnca nego, brate, Srbe'
Upitan i za komentar na izjavu Milorada Pupovca koji je rekao da se iz Crne Gore u Hrvatsku proširilo antisrpsko raspoloženje, predsjednik Milanović rekao je da ne zna što je Pupovac točno rekao.
- Krenem li detaljno komentirati izjavu jednog manjinskog političara ako kažem da neću komentirati, reći će se da ga podcjenjujem, a ako krenem komentirati nešto što ne znam u zarez, zalutat ću. Ali mogu reći da se borim cijeli život protiv tog antisrpskog raspoloženja u Hrvatskoj. Bio sam predsjednik Vlade koja je uvjerljivo pobijedila na izborima, a u kojoj su prebrojavali, ne krvna zrnca nego, brate, Srbe. U čelo, prstom. Vrlo ružno iskustvo - poručio je Milanović naglasivši kako je cijela njegova politička karijera bila borba za pravo onih koji su "slabiji, zlorabljeni, iskorišteni, ojađeni od strane Beograda i čaršije."
- I to ću raditi i dalje, mada kod nekih od njih prepoznajem da su se, brate, malo osilili, da su jaki, da imaju nesrazmjerno velik prostor s obzirom na to da za njih nitko ne glasa. I sad kad se kaže da je iz Crne Gore uvezeno antisrpstvo, pa mi ga ovdje iskorjenjujemo 20 godina. Onaj tko to tako vidi, treba se zapitati zašto je to tako, ako u tome ima i zrna istine - poručio je pa se dotakao Vučićeva poziva svim Srbima da, gdje god da su, jučer izvjese srpske zastave istaknuvši kako je tijekom ljeta bio u nekoliko srpskih sela u Dalmatinskoj zagori gdje su ga dočekali s hrvatskim zastavama.
'Mlataranje zastavama je nezdravo'
- Pitao sam ih je li im netko rekao da to stave. Ne želim da to bude. Nemojte me dočekati sa srpskim zastavama, ali nepotrebne su hrvatske ako inače ne kite selo hrvatskim zastava. Rekli su mi da oni to tako žele. Tako ja ne pozivam Hrvate da po Srbiji ili Vojvodini mlataraju hrvatskim zastavama jer to je nezdravo, to se ne radi - rekao je i dodao da su u prošlosti problemi počeli zbog ''isticanja beogradske zastave gdje su Srbi bili manjina,"
- Drago mi je da su i hrvatski Srbi jučer na Pupovčevu asistenciju ostali hladne glave jer konačno ljudi shvaćaju što je to. I pozdravljam ovu zrelu sugestiju Pupovca da poziva ljude, na one na koje ima utjecaja, a to je jako mali broj ljudi. Ali i to se računa - poručio je Milanović.
Upitani o izboru Angele Merkel da za zadnje odredište u svojoj kancelarskoj karijeri izabere Srbiju i Albaniju te njenoj izjavi o Vučiću kao osobi koja ne daje lažna obećanja, Milanović poručuje da nije ispravno izvlačiti generalne zaključke iz činjenice da netko nekoga posjećuje.
- Razdoblje u kojem se Hrvatska trenutno nalazi je razdoblje stabilnosti, katkad pomalo dosadne, prekinute nekim gromovima i munjama unutarnjopolitičkog elektriciteta između nekih centara vlasti, ali u pravilu više nema stranih ambasadora. To sam morao odgajati svoje ministre da ne gube vrijeme na to. Politika se vodi u ozbiljnoj državi na drugačiji način. Mi idemo svojim putem i to je to - rekao je naš predsjednik.
O posjetu Merkel Srbiji: 'Ako te često posjećuju, nešto s tobom nije u redu'
Đukanović je istaknuo da nije on tu da tumači zašto netko ima ovakav ili onakav odnos prema pojedinim zemljama u regiji.
- Politika Srbije kaže da je pravo Srbije da štiti navodno ugrožena prava Srba u drugim državama. Ja to čitam kao ugrožavanje suvereniteta susjednih država, posebno kada imam u vidu iskustvo iz 90-ih. Sada su umjesto Karadžića i Mladića četničke vojvode na čelu stranaka u Crnoj Gori pozvale Vučića da zaštiti njihova prava. Nadajmo se da nećemo prolaziti taj scenarij. Članovi Vlade Srbije govore o "srpskom svetu", što je eufemizam za Veliku Srbiju, i da je to legitimni nacionalni interes Srba. To je identično onoj krilatici ‘Svi Srbi u jednoj državi’. Srpska pravoslavna crkva kao udarna igla velikosrpskog nacionalizma i jedina prekogranična infrastruktura Velike Srbije uporno ponavlja da ne postoji crnogorska nacija. Sjetite se poruke patrijarha da su ugroženija prava Srba u Crnoj Gori nego što su bila prava u Pavelićevoj Hrvatskoj - istaknuo je.
Milanoviću je ta izjava promakla pa je upitao Đukanovića tko je to rekao da su ugroženija prava Srba u Crnoj Gori nego što su bila prava u Pavelićevoj Hrvatskoj na što mu crnogorski predsjednik rekao da je to izjavio patrijarh Irinej.
- Ah... nakon toga može jedino šaka letjeti u odnosima ljudi - rekao je kroz uzdah pa nastavio:
- To je granica koju nije prelazio ni Milošević, on je pazio što govori, bio je visoko manipulativan, pokvaren, dijaboličan, ali je govorio komitetskim jezikom - poručio je pa se ipak vratio na prethodno pitanje o posjetu Merkel Srbiji.
- Švedska je jedna uzorna, malo eksplozivna za nordijsku državu. Predsjednik Obama ju je posjetio 2012. Znate kada je prije toga neki američki predsjednik bio tamo? 90 godina prije toga. Ako te prečesto posjećuju, nešto s tobom nije u redu. Posjećivali su i Miloševića i bio je sjajan partner i onda ga više nisu posjećivali. Dakle, iz toga zaista ne treba izvlačiti nikakve zaključke, a ako već hoćete izvucite ovakav: tamo gdje je netko tko je problematičan, tog se ide gledati i provjeravati. Povukli ste me za jezik, nisam to htio reći, ali eto, sjetite se Švedske. Dao Bog da te ne posjećivali često. A opet, vrata su vazda otvorena - rekao je kroz smijeh.
Đukanović će se sastati i s Plenkovićem i Jandrokovićem
Crnogorski predsjednik će se u četvrtak susresti i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, a potom će položiti vijenac ispred mirogojskog spomenika "Glas hrvatske žrtve - Zid boli". U Zagrebu će se susresti i s predstavnicima crnogorske manjine, a dan kasnije s Milanovićem će boraviti na Brijunima.
Đukanoviću je dolazak u Zagreb prvi službeni posjet inozemstvu otkako su porasle napetosti u njegovoj zemlji.
Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski, ustoličen je 5. rujna u toj povijesnoj, simbolički važnoj crnogorskoj prijestolnici usprkos protivljenju nekoliko tisuća prosvjednika koji su blokirali ceste prema Cetinju i sukobili se s policijom, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko desetaka ljudi.
Pritom je ozlijeđeno je nekoliko desetaka ljudi. Joanikije, nasljednik Amfilohija koji je umro prošle godine od posljedica koronavirusa, te patrijarh srpski Porfirije na Cetinje su stigli helikopterom, pod zaštitom naoružane specijalne policije.
Ustoličenje na Cetinju dio Crnogoraca smatra novim pokušajem velikosrpskog utjecaja Beograda na Crnu Goru i negiranja crnogorskog identiteta.
Vlada u Podgorici smatra se prosrpskom, iako i razjedinjenom po nizu pitanja. Premijer Zdravko Krivokapić na vlast je stigao uz veliku pomoć SPC-ja, zbacivši time Đukanovićevu vlast nakon 30 godina vladavine. Bivšeg premijera, a danas predsjednika, Krivokapić optužuje za huškačku retoriku.
„Oni koji su 30 godina bili na vodećim državnim funkcijama i u svojim izjavama se navodno bore za multietničku Crnu Goru, čine sve na produbljivanju napetosti i širenju vjerske i nacionalne netrpeljivosti”, napisao je premijer ovaj tjedan na svom Twitter profilu, dodavši kako oporba „širi mržnju i podjele samo da zaštiti stečeni kapital i privilegije”.
Događaji na Cetinju, simbolički važnom SPC-u i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kulminacija je dugotrajnih sporova u Crnoj Gori, članici NATO saveza od 2017. godine, po pitanju identiteta i religije.
Prethodna crnogorska vlada, predvođena Đukanovićevim DPS-om, prije dvije godine donijela je zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je crkvena imovina za koju ne postoji dokaz o vlasništvu prije 198. godine, kad je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prepisana državi.
CPC je podržao taj zakon, a SPC mu se žestoko usprotivio i poveo masovne prosvjede na crnogorskim ulicama. Nekoliko mjeseci kasnije na parlamentarnim izborima mijenja se vlast, a brojne čelne funkcije u zemlji preuzeli su kadrovi bliski SPC-u.