Za milijune žena u SAD-u poništavanje presude Roe protiv Wade iz 1973. na Vrhovnom sudu u petak, znači moguću zabranu pobačaja. Očekuje se da će velik dio saveznih država potpuno zabraniti, ili rigorozno ograničiti pobačaje, no ova će presuda, nema sumnje, dati vjetar u leđa i konzervativnim snagama drugdje u svijetu, pa tako i u Europi i Hrvatskoj.
Amerika je na nogama nakon presude
Tko je žena koja je sve pokrenula?
Tko je Jane Roe, žena od koje je sve krenulo 1970. godine, sa presudom tri godine kasnije, kojom je na federalnoj razini u SAD-u dozvoljen pobačaj?
Pravim imenom Norma McCorvey, Jane Roe, što joj je bio pseudonim u parnici protiv Texasa, 1970. godine bila je 22-godišnja konobarica iz Dallasa, neudana i trudna treći put. Pobačaj je u to vrijeme bio zabranjen, osim u slučaju da je ugrožen život majke. Ona je tvrdila da je silovana, željela je pobaciti te je, nakon bezuspješnog pokušaja ilegalnog abortusa, u petom mjesecu trudnoće stupila u kontakt s dvije diplomantice prava Sveučilišta Texas, Sarah Weddington i Lindom Coffee.
Presuda: Nitko ne može zabraniti pobačaj
One su pokrneule tužbu, tvrdeći da je Normi povrojeđeno pravno na privatnost prema četiri ustavna amandmana.
Kako bi sačuvala svoju anonimnost, Norma je u parnici postala "Jane Roe", koja je krenula u bitku protv tadašnjeg okružnog tužitelja Dallasa, Henryja Wadea. Tako je nastala parnica do dana današnjeg poznata kao Roe protiv Wadea. Slučaj je stigao i na Vrhovni sud, tad prvi put.
Proces je trajao tri godine - 22. siječnja 1973. sudac Vrhovnog Harry A. Blackman napisao je presudu za koju je glasalo sedmero, a usprotivilo joj se dvoje sudaca, i koja kaže da je Texas prekršio ustavno pravo Norme McCorvey na privatnost.
Većina sudaca zaključila je kako savezne vlade nemaju ovlasti zabraniti pobačaje, kao što danas, poništenjem presude, opet imaju.
Pravo žene zaštićeno ustavom
Prije gotovo pola stoljeća američki Vrhovni sud je u presudi Roe vs. Wade zaključio kako je pravo žene na prekid trudnoće zaštićeno američkim ustavom.
Stvoren je sustav "trimestra", u kojem, žena ima apsolutno pravo na pobačaj u prva tri mjeseca (tromjesečje) trudnoće.
U drugom tromjesečju država ga može ograničiti ili zabraniti, a u posljednjem tromjesečju je on zabranjen jer se fetus približava točki u kojoj bi mogao živjeti izvan maternice.
Ali, kako je utvrdio Roe protiv Wade, i u posljednjem tromjesečju žena može na pobačaj unatoč zakonskoj zabrani, ako liječnici potvrde da je tako potrebno spasiti njezin život ili zdravlje.
Norma je pobijedila no kako je proces potrajao, njeno je treće dijete, djevojčica, već odavno bilo rođeno, i posvojeno. Na posvajanje je dala i drugu svoju, srednju kći, prvu je uzela, i posvojila njena majka, koja je o djetetu nastavila brinuti.
Život prepun uspona i padova
Privatni život "Jane Roe" bio je prepun uspona i padova - udala se, nakratko, već sa 16 godina, poslana je bila i u popravnu školu, bila je u vezi i sa muškarcima i sa ženama, u kasnijim godinama svog života čak se priključila i pokretu koji zagovara zabranu pobačaja, postala je religiozna.
Umrla je u dobi od 69 godina, 2017. godine u centru za pomoć u Teksasu.
Na samrti je navodno priznala kako nikad nije u potpunosti podržala pokret protiv pobačaja, dok je u ranijem dokumentarcu "AKA Jane Roe" rekla kako je "uzela njihov novac, a oni su je stavili pred kameru i govorili joj što da kaže".
Prelazi na drugu stranu
Aktivistica je postala 1981., prvo volontirajući za Nacionalnu organizaciju za žene u Dallasu, a onda je radila s pro-choice grupama, dakle udrugama koje su podržavale pobačaj.
Petnaestak godina kasnije, sredinom 90-tih, Norma se, kao nanovo rođena kršćanka, pridružuje pro-life grupama, prelazi na stranu onih koji se pobačaju protive.
Po pitanju pobačaja je, međutim, sama ostala ambivalentna do kraja života - nije ga apsolutno niti podržavala niti mu se protivila, smatrajući da bi trebao biti legalan tri mjeseca nakon začeća.