Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o igrama na sreću, prema kojima bi ubuduće zabranjeno bilo oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, a oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim (televizijskim) i radijskim programima zabranjuje se od 6 do 23 sata. Prilikom oglašavanja moraju se isticati upozorenja da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost te da je zabranjeno sudjelovanje maloljetnika. Iznimka bi, prema prijedlogu zakona, bile lutrijske igre niskog rizika, kod kojih igrač saznaje ishod igre do najviše tri puta tjedno, kao i instant i ekspres lutrijske igre koje koriste papirnate srećke.
Hrvatska udruga priređivača igara na sreću te Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), koja okuplja sve najveće televizijske kuće i elektroničke medije u Hrvatskoj, upozoravaju da su izmjene isključivo restriktivno usmjerene na domaće medije i domaće priređivače igara na sreću, a propuštena je prilika uhvatiti se u koštac s pravim problemom - ilegalnim priređivačima igara, koji čine čak 38 posto tržišta. Država ih, međutim, na svojem radaru nema.
Glavni tajnik Hrvatske udruge priređivača igara na sreću, Filip Jelavić, plastično pojašnjava što zapravo donose nove izmjene, budu li usvojene onako kako su predložene.
- Recimo da imam problema s kockom i odlučim samoisključiti se kod domaćih priređivača, domaći mediji mi više ne mogu plasirati reklame, ali kad god poželim, mogu neometano igrati kod ilegalnih priređivača a da me ne pitaju jesam li politički izložena osoba, jesam li se samoisključio ili jesam li maloljetnik. Ovime naše građane guramo ilegalcima, izlažemo ih riziku koji država sebi ne želi dopustiti. Ne možemo zabraniti kocku, ali možemo ovo područje urediti tako da postoji balans između države priređivača, medija i građana - naveo je Jelavić.
Uvodi se Registar isključenih igrača
Predviđa se, naime, da od sredine 2026. Hrvatski zavod za javno zdravstvo uspostavi i vodi Registar isključenih igrača, u kojem će biti igrači koji su priređivaču igara podnijeli zahtjev da ih se isključi iz igre, primjerice ako su ovisnici. Kad to zatraži kod jednog priređivača, bit će mu onemogućen pristup takvim igrama kod svih priređivača. Legalnih.
Iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću pohvaljuju odredbu o uspostavi registra, napominjući da su se za to zalagali posljednje četiri godine. Igrač će zahtjev za samoisključenjem moći podnijeti sam, ali i zatražiti njegov opoziv. Prijedlog predviđa da zahtjev za isključenjem igrača, uz njegovu suglasnost, mogu podnositi i ustanove za zaštitu obitelji i Hrvatski zavod za socijalni rad, kao i zdravstvene ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja i liječenjem ovisnosti, što je, prema mišljenju nekih, pravno dvojbeno.
Priređivači će biti dužni HZJZ-u dostavljati podatke te osiguravati da osoba upisana u Registar ne sudjeluje u igrama na sreću. U slučaju konzistentnoga kršenja navedenih mjera, priređivačima prijeti mogućnost oduzimanja prava na priređivanje igara.
Hrvatska udruga digitalnih izdavača upozorila je, nadalje, resornog ministra da će izostanak prihoda od oglašavanja ugroziti egzistenciju dijela medija; da se predloženim rješenjima diskriminiraju hrvatski oglašivači, dok se istodobno ne može regulirati oglašavanje putem globalnih platformi i nelegalnih kanala. Naveli su i praksu u drugim državama Europske unije, a na primjeru zemalja koje su posegnule za potpunom zabranom pokazalo se da je ona samo dovela do rasta crnog tržišta, bez dokaza o padu trenda ovisnosti.
- Iako je teško dokazati utjecaj reklama na problematično igranje, mediji su svjesni svoje društveno odgovorne uloge te nužnosti kvalitetne i promišljene regulacije ovog područja - napominje glavni izvršni direktor 24sata Zoran Turković.
Mediji su ponudili dati besplatni oglasni inventar HZJZ-u putem kojeg bi se komunicirale kampanje protiv ovisnosti.
Dramatičan udarac
Postojeća istraživanja su jasna: problematično ponašanje prije svega nastaje na samim platformama priređivača igara na sreću i kladomatima. Postojeći zakon i pravilnik u načelu su dobri, a mediji predlažu da se unutar postojećeg regulatornog okvira naglasi potreba za još istaknutijim isticanjem upozorenja uz oglase igara na sreću. Boljim regulatornim okvirom uz jasnije poštovanje etičkih normi izbjegao bi se dramatičan udarac na održivost neovisnog novinarstva i značajnog pada investicija u domaću TV produkciju.
- Mediji žele biti dio rješenja, ne dio problema. Razuman pristup znači fokusiranje na usvajanje proaktivnih preventivnih alata unutar platformi, određene limite pri oglašavanju te definiranje prijelaznog perioda implementacije mjera. U slučaju prekomjerne regulacije posljedice su često veće od benefita - zaključuje Turković.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću planira se zabrana oglašavanja na svim javno vidljivim površinama, osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju takve igre. No s vanjske strane ne smije se vidjeti u unutrašnjost objekta u kojima se igraju igre na sreću.
Ministarstvo financija, kao i Ministarstvo kulture i medija, pitali smo kako će se ovakvim izmjenama zakona smanjiti crno tržište igara na sreću, kao i njihovo reklamiranje na Googleu, Meti, odnosno Facebooku i Instagramu, te što su pokazali primjeri drugih država, primjerice Italije - je li došlo do smanjenja incidencije ovisnosti i koliko. Zamolili smo i projekciju, odgovor na pitanje koliko će restrikcije oglašavanja smanjiti ovisnost i na temelju čega su takve projekcije nastale, pitali smo i zbog čega u radnu skupinu za donošenje izmjena zakona nisu bili uključeni i mediji. Zanimalo nas je, konačno, na koji će način biti ublažen financijski udarac na medije, jer upravo analize tih medija pokazuju da će oštećeni ostati samo oni, i priređivači igara na sreću, dok će bujati crno tržište.
Odgovorila nam je samo Porezna uprava, kojoj je Ministarstvo financija proslijedilo naš upit, dok se Ministarstvo kulture i medija oglušilo na upit.
- Ekspanzija priređivanja igara na sreću putem interneta i znatno veća dostupnost igara na sreću, koju prati porast ponašajne ovisnosti o igrama na sreću, zahtijevali su provođenje analize tržišta igara na sreću te je u tu svrhu osnovana radna skupina za analizu tržišta igara na sreću i postojećeg zakonodavnog okvira. Činili su je predstavnici državnih tijela, udruga priređivača i akademske zajednice. Provedena analiza ukazala je na nužnost adekvatnog usklađenja normativne regulacije igara na sreću s promjenama na tržištu igara na sreću i posljedicama razvoja igara na sreću na društvo u cjelini - stoji u odgovoru Porezne uprave.
Ne piše zašto nisu uključeni i predstavnici medija.
- Prilikom analize zakonodavnog okvira bili su uzeti u obzir ciljevi i mjere utvrđene Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine koje se odnose na područje promocije i osiguranja društveno odgovornog priređivanja i igranja igara na sreću, s konačnim ciljem uspostave kompromisnog odnosa između interesa države, priređivača igara na sreću i zaštite javnozdravstvenih interesa i potreba građana - općenit je odgovor u nastavku.
Navedeni ubrzani razvoj djelatnosti igara na sreću, konkurentska borba priređivača i njihova nastojanja da atraktivnim ponudama potaknu što veći broj građana na sudjelovanje u igrama na sreću znatno su povećali udio oglašavanja igara na sreću u medijima, kažu.
Zabranit će oglašavanje
- Evaluacija postojećeg zakonodavnog okvira kojim je zabranjeno oglašavanje u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu ukazala je na nedovoljno kvalitetno reguliranje oglašavanja igara na sreću, kojim se najviše stimulira sudjelovanje igrača u igri i posljedično povećava incidencija ovisnosti o igrama na sreću. Rezultati dostupne tematske analize sadržaja audiovizualne komercijalne komunikacije vezane za igre na sreću upućuju da česta izloženost reklamama za igre na sreću može pridonijeti kockarskom ponašanju na način da se smatra prihvatljivim dijelom svakodnevnog života - zaključuju u Poreznoj upravi.
Poruke koje se gledateljima šalju kroz oglase govore da je lako doći do dobitka te da su šanse za dobitak velike, kao i da je kockanje lagan način za dolazak do bogatstva. Posebno zabrinjava to što se reklame za kockanje i klađenje prikazuju tijekom cijelog dana te navedena praksa može negativno utjecati na mlade, koji još razvijaju svoje stavove prema različitim aktivnostima.
Ne navode brojeve - koji točno rezultati, odnosno brojevi, "upućuju" na takav zaključak; što znači da "česta izloženost reklamama može doprinijeti kockarskom ponašanju" - znači li to da može doprinijeti ili da doista doprinosi, a ako doprinosi, koliko i kako? Odnosno, ne navode egzaktne podatke o tome da, i ako da - koliko, reklame igara na sreću utječu na stvaranje ovisnosti. Postoji li istraživanje koje kaže koliko je ovisnika to postalo zbog reklamiranja igara na sreću, neki zaključci Ministarstva zdravstva? Toga nema. Spominju samo društveno-ekonomske troškove ovisnosti.
- Rezultati istraživanja stručnjaka za prevenciju ovisnosti o igrama na sreću, ovisno o primijenjenoj metodologiji, ukazuju da društveno ekonomski troškovi ovisnosti o igrama na sreću čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću. Navedeno upućuje da društveno-ekonomski troškovi ovisnosti o igrama na sreću umanjuju korist odnosno prihode državnog proračuna od igara na sreću te da je potrebna implementacija širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću s ciljem smanjivanja negativnih posljedica razvoja incidencije ovisnosti o igrama na sreću u društvu - kaže Porezna uprava.
Zato je, zaključuju, izrađen prijedlog ovog zakona, koji obuhvaća i ograničavanje oglašavanja igara na sreću u medijima.