Istarska županija i zdravstvene ustanove čiji je osnivač ta županija postavile su džamboplakate u 20-ak gradova kontinentalne Hrvatske kako bi privukli deficitarne kadrove u zdravstvu i socijali, kazao je za 24sata istarski župan Boris Miletić nakon što smo od ljudi iz nekoliko gradova dobili fotografije plakata koji pozivaju zdravstvene radnike da dođu raditi u Istarsku županiju.

- Postavljeni su i plakati diljem Istre jer su mjere prvenstveno namijenjene zadržavanju postojećega kadra u javnom sustavu zdravstva i socijalne skrbi, odnosno želimo zadržati i privući kadar koji razmišlja o odlasku u inozemstvo ili u privatan zdravstveni sustav. Držimo da je bolje da ostanu raditi u javnom zdravstvenom sustavu u RH nego da odlaze u druge zemlje EU - rekao nam je Miletić.

Istarska županija, dodaje, provodi niz mjera s ciljem ublažavanja navedene problematike, pa su tako, navode, lani pokrenuli Burzu zdravstvenih radnika, koja se pokazala kao odličan primjer kvalitetnog upravljanja sustavom te pružanja pravodobne i kvalitetne zdravstvene zaštite svim građanima.

Istarski župan: Sufinanciramo kamatu na kredite

- Također, već nekoliko godina dodjeljujemo stipendije studentima na studijima za deficitarna zanimanja u zdravstvu, a sufinanciramo i kamatu na stambene kredite za deficitarni zdravstveni kadar - kaže nam Miletić.

Kontaktirali smo ministra zdravstva Vilija Beroša, koji nam je rekao kako takav potez Istarske županije pokazuje da aktivno promišljaju o potrebi dodatnog angažmana u traženju osoblja.

- Na traženje medicinskog kadra putem plakata gledam pozitivno jer pokazuju da se aktivno bore za zdravstvene djelatnike za razliku od određenih županijskih slučajeva, koje su u kudikamo boljoj financijskoj situaciji, ali ne vode toliko računa o medicinskim kadrovima te smatraju da se problem može riješiti isključivo na razini Ministarstva zdravstva. S naše strane, dio reforme zdravstvenog sustava upravo se odnosi i na kadrovsku politiku te smo i osigurali preko 9000 specijalizacija iz EU fondova i 300 užih specijalizacija koje po prvi put plaćamo iz državnog proračuna. No, potreban je dodatni angažman lokalne zajednice kao što to čine i druge europske zemlje. Stoga, pozdravljam one lokalne sredine koje medicinsko osoblje pronalaze i osiguravaju im stanove, smještaj za djecu u vrtiću, stipendiranje, sve načine koji pokazuju da vodimo brigu o ljudskim potencijalima. Lokalne sredine moraju naći način kako zadržati kadrove te pozdravljam sve aktivne županije koje su se angažirale oko zadržavanja kadrova i pronalaska novog - rekao je Beroš za 24sata.

A jedna od liječnica koje su otišle raditi u Istru je i kardiologinja dr. Ivana Šmit, koja je napustila posao u sisačkoj bolnici te ga zamijenila onim u OB-u Pula.

Fotografije plakata kojima medicinski kadar pozivaju na rad u Istarsku županiju i ona je dobila od kolega iz Siska.

'Velik problem je smještaj'

- Ljudski resursi su velik problem u zdravstvu, u očaju se poseže za ovakvim mjerama. No usput se ne vodi računa o tome gdje će ti ljudi koji dođu raditi u Istru, ili bilo gdje na obalu, boraviti. Kako će sebi platiti stambeni prostor, pogotovo u sezoni? I ovako su cijene nekretnina abnormalne, zdravstvene ustanove nemaju mogućnost ponuditi svoj prostor. Pula ima nekoliko stanova u vlasništvu grada, koji se na kratki rok mogu dati na korištenje - kazala je dr. Šmit za 24sata.

Ona trenutno koristi gradski stan, koji su joj posudili dok ne riješi stambeno pitanje.

- Sva turistička mjesta imaju velik problem s rješavanjem stambenog pitanja i uopće je iluzorno očekivati da će netko iz siromašnih regija doći raditi na more ako nema neku nekretninu jer su cijene nekretnina abnormalno skočile - kaže nam Šmit.

U Splitu i Istri, dodaje, nema kvadrata za manje od 3000 eura.

- Jedino preostaje dizati kredit i moliti se da se ne razboliš kako bi ga mogao otplatiti. Činjenica je da u turističkim mjestima turizam uzima i puno kadra iz medicine - kaže nam.

Tako za primjer navodi Pulu, koja ima srednju medicinsku školu, a većina onih koji je završe odlazi, ističe ona, raditi u turizam jer su veća primanja.

- Ako ne možeš ponuditi veću plaću i beneficije, nećeš dobiti radnika - zaključuje dr. Šmit.