Predsjednički kandidati u kampanji su nam obećali brda i doline. Što će od toga učiniti ovisi i o tome koliko će i kako koristiti svoje ovlasti. Ovo su neke od njih.
U svakom razgovoru o predsjedničkim ovlastima temeljna je dilema jesu li one prevelike ili premalene, treba li ih vraćati prema predsjedničkom sustavu ili i dalje ograničavati.
- Sklon sam tome da se sadašnje predsjedničke ovlasti ne ograničavaju niti povećavaju. Da se predsjednik bira neposredno, jer bismo izborom predsjednika u Saboru dobili stranačkog predsjednika. Predsjednik treba reprezentirati državu u zemlji i svijetu, sukreirati vanjsku politiku, ali kao neposredno izabran - ističe politički analitičar Davor Gjenero.
Napominje da su se u nekim državama, poput Austrije, vodile rasprave o tome je li predsjednik uopće potreban te da su nakon izbora Alexandera van der Bellenana za predsjednika u Austriji te rasprave prestale.
- Predsjednik treba uspostaviti konsenzus u društvu, pomiriti podijeljenost dva bloka koja ne žele razgovarati. Osoba koja je u stanju sudjelovati iznad razine ta dva bloka, nametati rasprave o temama o kojima je potrebno raspravljati i kojima je potreban konsenzus - kaže Gjenero.
Prisjetio se kako je u Tuđmanovo vrijeme predsjednik Republike, kao nosilac i izvršne vlasti, mao pravo sazvati sjednicu Vlade.
Danas Ustav dopušta da predsjednik inicira sjednicu Vlade, ali mu ne omogućuje da to napravi bez supotpisa premijera.
I smije govoriti samo onda kad mu premijer da riječ.
- General De Gaulle bio je izabran direktno od naroda i njegov model plebiscitarne demokracije impresionirao je i prvog predsjednika Franju Tuđmana, koji je funkcionirao kao otac nacije i ključan čovjek izvršne vlasti. To znači da bi predsjednik svoje zakonske prijedloge iznosio pred narod na referendumima i tako zaobišao Vladu i parlament. To je odmak od osnovnog cilja parlamentarne demokracije. Najuspješnije demokratske države, poput Njemačke, restriktivne su prema referendumu i on je dopušten samo na lokalnoj, ne na nacionalnoj razini. One države koje referendume dozvoljavaju ograničile su da njima nije moguće odlučivati o proračunu, fiskalnoj i monetarnoj politici - ističe Gjenero, koji je i sam, s obzirom na to da je sve moguće, s nestrpljenjem iščekivao tko će ući u drugi krug izbora.
Pomilovanja i odlikovanja
- Politička arena gotovo je identična kao 2014., kad je lijevi centar zastupao Ivo Josipović, desni centar Kolinda Grabar Kitarović, desnicu Milan Kujundžić, a protusistemske organizacije Ivan Vilibor Sinčić. Sad je Sinčićevo mjesto zauzeo Mislav Kolakušić, Kujundžićevo Miroslav Škoro, a umjesto profesora Josipovića nastupa fajterski osebujni Zoran Milanović. O predsjedniku Republike odlučivat će upravo centar - zaključio je Davor Gjenero.
Prema Ustavu, predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade onom tko na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru.
Osim toga, predsjednik Republike daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. Također, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Nema ovlasti, ima autoritet
Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija te je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.
Sukladno tome, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, a temeljem odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir. Tijekom ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora. Sukladno Ustavu i zakonu, predsjednik surađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.
Dužnost predsjednika Republike jest predstavljati i zastupati Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti te odgovarati za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. Predsjednička dužnost pozicionira se kao najviša u Republici Hrvatskoj, što proizlazi i iz teksta svečane prisege na vjernost Ustavu RH, u kojem se navode temeljne predsjedničke dužnosti, dok se nositelja navedenih dužnosti naziva hrvatskim državnim poglavarom. Predsjednička je dužnost po slovu Ustava Republike Hrvatske nespojiva s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti, kao i s članstvom u bilo kojoj političkoj stranci.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti Davor Boban ističe kako su ustavne ovlasti predsjednika nabrojene u Ustavu i smatra da tu ništa ne treba dodati.
- Hrvatski predsjednik nema znatne ovlasti, ali ima mogućnost svojim javnim obraćanjima upozoravati na probleme i predlagati rješenja, te to činiti i ako neke teme nisu popularne u javnosti.
To je, primjerice, činio češki predsjednik Havel. On je osuđivao protjerivanje sudetskih Nijemaca iz Čehoslovačke nakon Drugog svjetskog rata, iako je to bila osjetljiva tema u Češkoj i pola stoljeća nakon što se to dogodilo. O tome na što bi se novi predsjednik trebao fokusirati je predmet izborne kampanje svakoga kandidata - rekao nam je profesor Boban.
- TRAŽI TEMATSKE SJEDNICE VLADE Predsjednik može nazočiti tematskim sjednicama Vlade. Može inzistirati da se raspravlja o najvećim problemima u društvu
- OCJENA USTAVNOSTI Predsjednik proglašava zakone osam dana nakon što su izglasani u Hrvatskom saboru. Predsjednik može pokrenuti ocjenu ustavnosti za svaki pojedini zakon