Hrvatska je previše mala i ne smije dopustiti da joj i jedan talent propadne. Zboga toga je dobro što se polako sakuplja kritična masa roditelja, učitelja, građana, kompanija, svih nezadovoljnih sadašnjim stanjem u obrazovanju, da s državom ili bez nje pomognemo svoj djeci, a posebno onoj koja se hoće okušati u utrci izvrsnosti.
POGLEDAJTE VIDEO
Smatra to svjetski poznati astronom i edukator Korado Korlević, s kojim naša rubrika Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska uspješno surađuje od početka.
ŠTO KAŽU NASTAVNICI
- Hrvatsko školstvo ne kaska, mi stojimo na mjestu. Imamo što učiti od naših susjeda Slovenaca. Trebamo učiti i od Čeha, Mađara, Poljaka, Slovaka. Treba pogledati na koji je politički i materijalni nivo dignut rad s darovitima u Srbiji, jer se ima što učiti.Treba vidjeti što Nijemci rade za promociju znanosti i tehnologije izvan škola, u općinama, čak i župama Treba kopirati mnogo toga iz Izraela. Moto njihova ministarstva obrazovanja je upravo taj da su previše mali da bi izgubili i jedan talent - kaže Korlević.
Prema njegovim riječima, važno je što se u zadnje dvije godine u društvu podigla svijest o važnosti obrazovanja, o ulaganju u talentirane i nadarene.
- Vaše su novine tu temu uporno gurala u važne vijesti. Iako je na početku to izgledalo kao jurišanje na vjetrenjače, pokazalo se da je i to pridonijelo promjeni percepcije potreba za edukacijom sljedeće generacije nositelja razvoja u Hrvatskoj - kaže poznati edukator. Naglašava kako će hrvatsko školstvo krenuti naprijed ako se pokrene puno projekata, eksperimentalnih programa, sudjelovanje lokalne zajednice i roditelja. - Ideja da će promjena doći samo iz državnog sustava je pogrešna. Trebamo se uključiti svi. Od onoga što se u protekle dvije godine dogodilo u hrvatskom školstvu, odnosno izvan škole bilo je čudo. Kod nekih roditelja došlo je do spoznaje da ova škola od danas nije ‘njihova škola’ te da trebaju uzeti edukaciju djece u svoje ruke. Roditelji su izašli na ulice zbog ‘mućki’ oko edukacije, a političari su, nakon 20 godina odgađanja reformi, oportunistički uskočili u priču.
Djeca ne glasaju, ali roditelji da. Pojavilo se puno nevladinih-neprofitnih organizacija i projekata koji nude edukacijske programe. Svi ti ljudi to rade sa strašću i to je važno prenijeti djeci. Važno je i to što su hrvatske tvrtke odlučile podržati razne edukacijske projekte rada s darovitim učenicima iz područja znanosti i tehnologija. To je velik iskorak. Prošle se školske godine u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja izvodio eksperimentalni program ‘Korak u znanost’ za učenike najnerazvijenijih općina u Hrvatskoj. Bilo je iznenađujuće vidjeti s koliko su žara ti učenici uhvatili šansu i koliko su se trudili - poručuje Korlević.
Upravo je jednako obrazovanje za svu djecu bio preduvjet uspjeha Finske, koja ima jedan od najboljih školskih sustava u svijetu.
- Dobre škole za sve, a ne samo neke je osnovno načelo i vrijednost obrazovnog sustava u Finskoj. Cilj reforme bio je razviti viziju i napraviti dobru strategiju kako bismo maksimalno iskoristili potencijale svakog djetata - izjavila nam je finska obrazovna stručnjakinja Marjaana Manninen koja je nedavno sudjelovalo na međunarodnoj konferenciji o obrazovanju u organizaciji 24sata. Manninen ističe kako je rubrika 24sata Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska važna zbog toga jer je pokrenula društvenu raspravu o izazovima školstva i rješenjima koje treba naći.
- Budućnost ne možemo graditi ako ne dijelimo ideje o istom cilju. Bez komunikacije i medija nema ni postizanja jasne vizije ni strategije o reformi obrazovanja - zaključuje Marjaana Manninen.
Hrvatski stručnjaci, profesori i nastavnici s kojima surađujemo također smatraju kako su mediji važni za promjenu i unapređenje hrvatskog školstva.
ZA 24SATA PISALI SU
- Smatram da je od izuzetne važnosti podrška medija i interes za obrazovanje, a rubrika Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska upravo je imala takvu misiju, a to je za svaku pohvalu. Mediji trebaju zbog javnog interesa s posebnom pažnjom pratiti obrazovanje te ga promovirati - rekla nam je ravnateljica Jane Sclaunich.
Hrvoje Zuanić, pročelnik Odjela fotografski dizajner Škole likovnih umjetnosti Split, nada se da će i drugi mediji shvatiti koliko je obrazovanje važna tema.
- Sve pohvale za rubriku. Zasad je vaša rubrika samo slabo svjetlo svjetionika u oluji banalnosti. Ovakvi projekti Hrvatskoj trebaju kao žednom vode - smatra profesor Zuanić.
'Napravite škole u koje djeca žele ići'
U zadnje dvije godine, koliko izlazi rubrika Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska, promijenila su se tri ministra znanosti i obrazovanja, usvojena je strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije te zaustavljena pokrenuta reforma obrazovanja.
Stručnjaci i nastavnici s kojima smo razgovarali ocjenjuje da i dalje stojimo na mjestu te da hrvatsko obrazovanje ne napreduje nego stagnira. Od Vlade očekuju da konačno pokrene stvari s mjesta, da poveća ulaganja u obrazovanje, da nastave reformu... Premijer Andrej Plenković obećao je da će u središtu reforme biti razvoj svakog djeteta i učenika, da se mogu prilagoditi svim područjima života, jer želi da se pripreme za radna mjesta u budućnosti.
- Shakespeare je davno ispisao komediju ‘Much Ado About Nothing’ (Mnogo vike ni za što). Poigravajući se s naslovom i komedijom možemo pronaći poveznice sa zbivanjima u i oko hrvatskog školstva zadnjih godina. U cjelovitu kurikularnu reformu krenulo se s petnaestak milijuna kuna. Dogodilo se nešto gore od komedije, nešto što ne znam imenovati - smatra Nikica Simić, osnivač Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti.
Dodaje kako se hrvatsko obrazovanje neće promijeniti dok se konačno ne napravi gospodarska strategija nakon koje će svima biti jasno što im je činiti, a pogotovo školstvu. Njegov kolega Hrvoje Brod, ravnatelj Osnovne škole “Grigor Vitez”, smatra da su “ostala samo obećanja koja su donijela još više nezadovoljstva i frustracija među nastavnicima, koji su obespravljeni prije svega materijalno, a time i moralno”.
- U posljednjih nekoliko godina obrazovni sustav preživljava na minimumu. Kad treba štedjeti, najprije se reže na obrazovanju. Kako sve skupa poboljšati? Osposobiti učitelje, ravnatelje, povećati ulaganja u obrazovanje, ali i pedagoške standarde. Smanjiti broj djece u razredu. Zaposliti više stručnih suradnika (pedagog, rehabilitator, psiholog...). Izjednačiti uvjete rada u školama. Ne dopustiti politikanstvo. Ni najbogatije države si ne mogu priuštiti hrvatski običaj da svaka nova vlast počinje iznova - poručuje ravnatelj Brod.
Njegov kolega Vlado Prskalo, čija je škola dosad uspjela izvući više od 40 milijuna kuna, tvrdi da se u većini hrvatskih škola radi kao prije sto godina.
- Svijet se mijenja, pa i sustav obrazovanja se mora mijenjati. U svijetu su reforme obrazovnog sustava češće, zato zagovaram nastavak promjene obrazovnog sustava, i to počevši od učiteljskih fakulteta. Treba promijeniti škole tako da budu motivirajuće za učenje i usvajanje znanja. Sad učenici smišljaju kako ne doći u školu te redovito idu na instrukcije gotovo iz svih predmeta - poručuje Prskalo.