Nekoliko austrijskih medija je izvijestilo o tome kako se razmatra otvorenje dućana nedjeljom. Austrija je jedna od europskih zemalja gdje je i prije situacije s korona virusom rad nedjeljom bio ograničen. Poznavajući austrijsku kulturu te činjenicu da su tamo skloniji provoditi vikende u prirodi provjerili smo da li će nova pravila nastupiti u skladu s popuštanjem mjera uvedenih uslijed COVIDA-19.
Nedjeljno otvaranje u maloprodaji?
- Nitko u Austriji ne razmišlja o tome – rekli su za 24sata u AMS-u, a potvrdili i u Ministarstvu ekonomije.
Vođeni reakcijama koje su nastupile spomenutim medijskim objavama, GPA-djp (Austrijsko udruženje zaposlenika u privatnom sektoru i medijima) koje broji 270.000 članova reagiralo je priopćenjem.
U njemu stoji da nedjeljno otvaranje maloprodaje ne bi riješilo problem zbog oslabljene kupovne moći građana.
- Otvaranjem prodavaonica nedjeljom ne bi se riješio niti jedan problem austrijske trgovine u trenutnoj kriznoj situaciji. U najboljem slučaju doći će do povećanog posjeta trgovinama, ali sigurno ne do sveukupno veće dobiti. Osim toga, pogoršanje radnih uvjeta bilo bi nepravedno prema grupi radnika koja je u nekoliko proteklih tjedana bila na izvanrednoj usluzi za društvo – oštar je odgovor Barbare Teiber, predsjednice sindikata na želje vlasnika nekih trgovačkih centara.
Obzirom da trenutno ne postoji turizam, Teiber također smatra kako bi više smisla imalo obustaviti postojeće nedjeljne propise koji dozvoljavaju rad u turističkim područjima. Dodala je kako imaju veliko povjerenje u bečkog gradonačelnika.
Pad kupovne moći - 43 posto ima manja primanja
Martin Müllauer, predsjednik odjela za trgovinski sektor pri GPA-djp, je dodao kako ankete pokazuju da 43 posto kućanstava ima manji prihod kao rezultat trenutne krize. Ljudima je potreban siguran prihod da bi mogli ponovno početi trošiti.
- Povećanje naknade za nezaposlene na 70% neto iznosa značajno bi doprinijelo tome, a posebnu korist bi u tom slučaju imale trgovine - kaže Müllauer koji zastupa interese svih zaposlenika u trgovinskom sektoru.
Austrija bilježi porast nezaposlenosti od nastupanja mjera za zaštitu od korona virusa. Prema prošlotjednim podatcima riječ je o 600.000 nezaposlenih i 1,2 milijuna radnika na skraćenom radnom vremenu.
'Work life balance' trend od 4 radna dana u tjednu
Austrija je inače među prvih deset zemalja svijeta po kvaliteti života te balansu između posla i slobodnog vremena. Radi se od ponedjeljka do petka, u razmaku između 8 i 17 sati, osim petkom kada radni tjedan završava u 13 ili 14 sati. Tome se zaposlenici posebno vesele tijekom toplijih mjeseci. Čak 80% radnika koji su se doselili iz inozemstva je izjavilo da im se nakon preseljenja u Austriju kvaliteta života poboljšala upravo zbog balansa između posla i slobodnog vremena.
Izuzmemo li okolnosti na tržištu nastale uslijed posljedica restrikcija od korona virusa, možemo zaključiti da se sve više zaposlenika u Austriji odlučuje za radni tjedan u trajanju od četiri dana. Prije nastupanja pandemije, dakle 2019. godine ovaj model je izabralo 47,5 posto zaposlenih. Od toga 973.800 žena i 247.600 muškaraca.
30 radni sati nekada je bio trend za žene, majke, no danas je postao popularan i među dobro plaćenim stručnjacima kojima je razlika u neto zaradi neznatno smanjena od regularne zbog smanjenog poreza. Smatra se kako će biti još popularniji nakon ukidanja restrikcija koje su nastupile uslijed COVIDA-19 te bi mogao dugotrajno transformirati radne navike Austrijanaca.
Pitali smo Gabrielu G. (43) što misli o radu nedjeljom, a ona nam je rekla kako je trend u Austriji skraćivanje radnog tjedna, a ne produživanje. Iza nje su 22 godine radnog staža, od čega 20 na višim i visokim pozicijama u bankarskom sektoru. Četverodnevni radni tjedan započela je prije četiri godine.
- Za skraćeni model od 30 radnih sati sam se odlučila zbog pretrpljenog mobinga nakon čega je uslijedio burnout. Htjela sam nastaviti raditi pa je tzv. paket 'work-life balance', koji nude veće tvrtke kao moja, bio idealan. Nakon godinu dana, osjetila sam jako puno prednosti skraćenog radnog vremena i više mi se nije padalo na pamet vratiti na puno radno vrijeme - rekla nam je Gabriela dodajući kako u ovom modelu dobiva 80 % od sveukupne plaće na puno radno vrijeme. Kada se umanji olakšica na porez to na kraju iznosi svega 15 posto manje od redovnog iznosa koji bi dobila za puno radno vrijeme - 5 dana ili 40 sati.
Model work- life balance također je popularan i kod manjih poslodavaca, posebice u ugostiteljstvu. Lisa B. (36) je konobarica u popularnom bečkom kafiću i presretna je zbog modela kojim radni tjedan započinje u ponedjeljak i završava u četvrtak već 12 godina.
- Nakon porodiljnog vratila sam se raditi na tri dana, a nakon toga sam produžila na četiri. Obzirom da vrtići petkom rade do 14 sati, a ja sam bila samohrana majka ovaj model mi je bio savršen. Stignem obaviti sve po kući, imati petak prije podne samo za sebe, a vikend provesti s obitelji i prijateljima – rekla je Lisa te naglasila kako ne postoji cijena za koju bi mijenjala skraćeni radni tjedan unatoč tome što izgubi najmanje 20% od iznosa plaće kakvu bi, uračunavajući i napojnice, mogla ostvariti s radinim petkom ili subotom kada je promet u gastronomiji najveći. Njezin sadašnji partner, radi u klubu za šankom, nekada je radio i 6 dana u tjednu i nije bio sretan. Sada radi 30 sati koji su raspoređeni od utorka do subote. Obzirom na promet te napojnice petkom i subotom ne trpi nikakve gubitke na plaći. Nedjelju, ističe Lisa, svi članovi obitelji mogu provesti zajedno i to vrijeme je neprocjenjivo.
Zašto se Austrijanci neće odreći nedjelje
Austrijanci se nedjeljom ne povode izlaskom u šoping centre. Odlazak u planine, na jezera ili pak na Dunav i vinograde može se nazivati vikend ritualom u društvu članova obitelji i prijatelja. Također ih vesele sportski i gastronomski izleti te posjete malim obiteljskim gospodarstvima, posebno onima u Burgenlandu, Donjoj i južnoj Austriji. Omiljene aktivnosti uključuju dnevna putovanja i boravak u prirodi od kojih ekonomski profitiraju turističke, gastronomske i poljoprivredne djelatnosti.