Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek ustvrdila je u utorak tijekom višesatne sjednice saborskog Odbora za pravosuđe da nikada nije lagala, ništa nije stopirala, niti bilo koga štiti.
Oporbeni zastupnici ispitivali su Hrvoj Šipek zašto nisu saslušani ljudi iz afere o zapošljavanju u Hrvatskim šumama, zašto određene istrage staju, a neki predmeti završe u ladicama, te je li pod nečijim pritiskom.
Hrvoj Šipek: Totalna neistina da sam držala spis o Žalac u ladici
"S obzirom na broj optuženih ministara, potpredsjednika Vlade, državnih tajnika, kako se može govoriti o tome da se bilo koga štiti? Govoriti da sam pod utjecajem predsjednika Vlade... Ako se netko može požaliti, onda je to on", odgovorila im je Hrvoj Šipek.
Poručila je da DORH ima nultu stopu tolerancije prema korupciji i da nema nedodirljivih, a u postupke se ide isključivo sa zakonitim dokazima koje prikupe. Također je upitala u čijem je mandatu pokrenuto ovoliko postupaka protiv najviših državnih dužnosnika.
Hrvoj Šipek je pritom ustvrdila da nikada nije lagala u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, a Mostovom Nikoli Grmoji poručila da "neprekidno ponavljanje neistine u javnosti pretvara u istinu".
Grmoja ju je optužio da je u izvješću zataškala da su službene osobe DORH-a, uključujući i nju, 2021. godine kršile obvezujući zakonodavni akt EU-a i prikrili dokaze o prijevarama HDZ-ove ministrice Žalac.
Glavna državna odvjetnica kaže kako su tvrdnje da je taj spis držan u ladici i da je zaustavila istraživanje - totalna neistina.
Naglasila je kako je sporni natječaj za nabavu informatičkog programa ministarstvo provelo 2018., a Uskok je sa izvidima počeo 2019. i dovršio ih je u siječnju 2020. godine, kada su donijeli odluku u formi službene bilješke, zaključivši da nema osnove o počinjenju kaznenog djela.
"To je bilo četiri mjeseca prije nego sam ja stupila na dužnost", kazala je i podsjetila da je Uskok, povodom upita Europskog ureda za borbu protiv prijevara, 28. lipnja 2020. godine dostavio detaljno izvješće o izvidima u tom predmetu i o svojoj odluci.
Domagoja Hajdukovića (Socijaldemokrati) zanimalo je hoće li "AP" i ostali protiv kojih je podnio kaznene prijave biti pozvani na obavijesni razgovor, na što je Hrvoj Šipek istaknula kako neće o tome govoriti jer su izvidi tajni.
Na upit Željka Sačića (Hrvatski suverenisti) hoće li uhapsiti sve koje treba kazala je: "Imam dovoljno hrabrosti, snage i energije za uhićenje kad ću imati čvrste dokaze, na osnovu novinskih napisa ne možemo postupati i suđenje voditi u medijima".
Hrvoje Šipek je poručila da "nikome ništa nije dužna" i upozorila da se objavom SMS poruka u medijima miniraju predmeti i ugrožavaju kazneni postupci. "Vjerujem da se u posljednjih tjedan dana brisalo i sklanjalo sve što još postoji od dokaza", rekla je.
HDZ: Nema zataškavanja i nedodirljivih
Da nema nikakvih zataškavanja i nedodirljivih poručivali su i HDZ-ovi zastupnici. Nikola Mažar podsjetio je da se Hrvatska po percepciji korupcije na ljestvici popela za šest mjesta, a Dražen Bošnjaković ocijenio je da sustav funkcionira.
U javnom prostoru puno je primjera gdje se izriču osude, a ne poštuje se presumpcija nevinosti, dio zastupnika povodi se za medijskim napisima, kazao je Bošnjaković.
Grmoja je pozvao Hrvoj Šipek da bude dosljedna i odbacio optužbe da oporba radi pritisak na pravosuđe. „Tražimo da postupate, tražimo da budete dosljedni, nemojte se prepasti kada dođete na vrata premijera, pokucajte na ta vrata”, poručio je i upitao što se čeka u slučaju novih SMS poruka i zašto se ne zove premijera na razgovor.
„Oni koji Vas mogu smijeniti su jedini koji mogu na Vas vršiti pritisak, jedini koji može raditi pritisak je onaj koji tvrdi da je ovo ne-tema”, poručio je Grmoja.
Dalija Orešković (Centar) ocijenila je da su posljedice HDZ-ove vlasti po državne institucije "gore i razornije od posljedica potresa u Turskoj i Siriji", a Vesna Nađ (Socijaldemokrati) da DORH "ne lovi velike ribe nego samo srdele".
Karolina Vidović Krišo (OIP) smatra da su za tragično stanje u DORH-u krivi i HDZ i SDP, a DORH štiti kriminal.
Mirela Ahmetović (SDP) ocijenila je kako vjerodostojnost DORH-a najviše narušava to što su više Plenkovićevih ministara u zatvor poslali istraživački novinari nego DORH.
Osim toga, ne razumije zašto Hrvoj Šipek govori o pritisku oporbe na nju dok istovremeno nema problem s telefonskim pozivima premijera ili smanjivanjem sredstava za rad DORH-a.
Urša Raukar Gamulin (Možemo) ocijenila je da se glavna državna odvjetnica tvrdnjom da oporba radi pritisak na DORH izravno svrstala na stranu Vlade.
Sandra Benčić (Možemo) ustvrdila je kako ne bi bilo moguće doći do ovakvog "zarobljavanja države" da su glavni državni odvjetnici i sudovi neovisno radili svoj posao.
DORH smatra da se na Platku radi o pokušaju teške tjelesne ozljede
„Ne bi moglo doći do ovakve količine visokopolitičkog kriminala, zato kao opozicija moramo tražiti efikasne istrage koje dokazuju da država postoji da bismo vratili povjerenje građana u institucije", poručila je.
Na sjednici Odbora bilo je riječi i o nasilju na Platku, pri čemu je zamjenik glavne državne odvjetnice Darko Klier kazao da DORH obavlja izvide i smatra da se radi o pokušaju teške tjelesne ozljede.
„Policija je ovlašteni tužitelj u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju, da državno odvjetništvo nije smatralo da je takva kvalifikacija pogrešna, sigurno ne bi krenulo u postupak”, kazao je.