Svaki će uspješan poduzetnik reći kako uspjeh ne dolazi preko noći i da je potrebno naporno raditi i žrtvovati se da bi se postigao željeni cilj. Iako je "put do zvijezda posut trnjem", financijska i životna sloboda jedan je od glavnih razloga zašto treba ustrajati i ne odustati već na prvoj prepreci. Da su Hrvati poduzetni dokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku koji govore da je privatno vlasništvo u Hrvatskoj najčešći oblik poslovanja te je njime obuhvaćeno čak 83,7% poslovnih subjekata, dok je u državnom vlasništvu njih svega 0,8%. No što poduzetnike sprječava da tržište pokušaju proširiti izvan granica kad je šansa za uspjehom na globalnom tržištu izglednija?
Hrvatski izvoznici zapošljavaju više od polovice zaposlenih u svim poduzećima i ostvaruju oko 65% ukupnih prihoda od prodaje, a prema podacima Financijske agencije (FINA) u Republici Hrvatskoj je od ukupno 131.117 poduzeća u 2018. izvoz zabilježen kod 19.594 poduzeća. Osim financijskih benefita, izvoz daje veću mogućnost za dugoročnim opstankom poduzeća zato što ne ovisi o kretanjima potražnje samo na jednom tržištu. U nastavku pročitajte kako se i kada Tvornica tekstila Trgovišće na čelu s Marijem Popićem odlučila na iskorak u inozemstvo te na kakve je sve prepreke nailazila.
Stoljeće tradicije
Tvornica koja je osnovana daleke 1924. na Črnomercu pod nazivom Tekstilni Kombinat Zagreb, danas je smještena nedaleko od Zagreba, a ime je promijenila u Tvornicu tekstila Trgovišće (TTT). Osim što je poznata po proizvodnji najfinijeg damastnog stolnog rublja i posteljine na ovim područjima, proizvode iz Velikog Trgovišća koriste neki od najpoznatijih hotela i restorana diljem Sjeverne Amerike, Europe i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kvalitetu stolnog rublja prepoznale su i neke od najpoznatijih faca u svjetskom ugostiteljstvu, pa se tako Gordon Ramsay i Jamie Oliver mogu pohvaliti hrvatskim proizvodom koji krasi stolove u njihovim restoranima. No kako je uopće započela priča od Zagorja do Las Vegasa?
Širenje poslovanja nakon ulaska u EU
Iako je prošao kroz mnoge transformacije tijekom gotovo stoljeća povijesti, ono što TTT nikada nije promijenio jest visoka kvaliteta stolnog i posteljnog rublja. - U procesu dizajna, tkanja, krojenja i šivanja ne pristajemo na kompromise te isporučujemo vrhunske proizvode izrazite dugotrajnosti i ljepote. Tržište to prepoznaje i naši su proizvodi jednako traženi u londonskim restoranima, švicarskim skijalištima, jadranskim odmaralištima, kao i u kockarnicama Las Vegasa - kaže Popić. Ulaskom Hrvatske u EU njihovo se poslovanje proširilo na sva europska tržišta, a izvoz je postao dominantan te čini 70 posto prihoda u 2018. godini. Popić navodi kako će u budućnosti taj udio još rasti upravo zbog planova koje imaju za SAD i širenja na to tržište.
Izazovi izlaska na strano tržište
Otvaranje novih tržišta dugotrajan je i spor proces, no treba biti ustrajan i strpljiv. - Naše je najveće tržište Engleska, koja trenutno prolazi velike turbulencije zvane Brexit. U Italiji je izazov s naplatom, u Francuskoj je problem protekcionizam domaćih dobavljača, dok je u Njemačkoj najjača konkurencija iz cijelog svijeta - navodi Popić i dodaje kako je upravo zbog korištenja modernih alata poslovanje na međunarodnom tržištu znatno olakšano. - Na internetu su dostupne sve potrebne informacije za inicijalni kontakt, komunikacija je u realnom vremenu, a logistika je pojednostavljena. Instrumenti poput osiguranja potraživanja u izvozu dodatno olakšavaju odluku da nam izvoz bude glavni generator rasta - kaže Popić, koji navodi kako, kao i na domaćem, postoje problemi i na stranom tržištu.
Međutim, potencijal za rast i uspjeh neusporediv je u izvozu s obzirom na veličinu i visoku kupovnu moć tržišta. Ključni preduvjet i dalje ostaje vrhunski proizvod ili usluga te način na koji se oni prezentiraju kupcima. Pažnju treba usmjeriti na stalno širenje tržišta i baze kupaca jer tako stalno učite nove stvari te nove načine kako riješiti probleme svojih kupaca i niste ovisni samo o jednom ili dvama kupcima, koji se sutra mogu predomisliti.
Trud i poznavanje stranih jezika ključ su uspjeha
Prihodi TTT-a narasli su s 9 milijuna kuna u 2012. godini na 37 milijuna kuna u 2018. godini. Takav rezultat, naravno, nikada ne bi mogao biti ostvaren na domaćem tržištu. No, ovoj priči pomogla je i suradnja s HBOR-om, s kojim je TTT ostvario uspješnu suradnju 2012. godine, kada je ova tvornica bila na korak do stečaja zbog pada izvoznih tržišta i globalne krize. Zahvaljujući kreditu za pripremu izvoza i financiranju proizvodnje, financiran je ukupni izvoz, koji je 2018. iznosio četiri milijuna eura. Za kraj, Popić navodi kako je njegova najbolja preporuka da na EU gledate kao na svoje domaće tržište. - Uz malo poznavanja stranih jezika i puno truda, ništa nije nepremostiva prepreka ni u Velikom Trgovišću ni u New Yorku. -
Važno je naglasiti i kako je izvoz zasigurno manje kompliciran nego u prošlosti upravo jer na raspolaganju stoji niz institucija od kojih se može zatražiti pomoć i dobiti potrebne informacije.