U posljednja dva tjedna preko fiskalnih je blagajni registriran promet od gotovo 7,4 milijarde kuna, odnosno milijardu eura. Kako je glavnina prosinačke potrošnje koncentrirana u drugom dijelu mjeseca, može se očekivati da će se do kraja godine kroz fiskalne veze zavrtjeti još desetak milijardi kuna, piše Večernji list.
Dakako, glavnina potrošnje redovan je promet koji bi se dogodio i bez blagdana, no lov na ekstra zaradu daje prosincu poseban značaj. Lani se ekstra blagdanska potrošnja kretala oko jedne milijarde kuna, s tim da je ukupna potrošnja preko fiskalnih računa bila oko 15,8 milijardi kuna.
Najnoviji podaci Porezne uprave pokazuju da su hrvatski građani prošli tjedan u prosjeku trošili 20 posto više novca nego prošle godine, koja se po razini infekcija može uspoređivati s ovom, ali ne i s mjerama.
Lani u ovo doba ugostiteljski objekti nisu mogli raditi, zbog čega im je trenutačno promet četiri puta veći nego u prvom dijelu prosinca prošle godine. No, u plusu su i trgovci, i to za deset posto, a oni su lani najviše profitirali od činjenice da kafići nisu mogli raditi.
Uz domaće potrošače, na potrošnju bi prema kraju godine mogli utjecati i turisti te hrvatski građani zaposleni u inozemstvu, gdje su ograničenja u kretanju građana bitno stroža. Sve to, međutim, povećava rizik od širenja epidemije u siječnju i kasnijim mjesecima.
Prostor za pojačanu potrošnju otvoren je i pojačanim blagdanskim isplatama. Procjenjuje se da će u prosincu radnici dobiti oko 1,5 milijardi kuna na ime božićnice, no osim božićnice isplaćuje se i gotovo toliko bonusa za dobre rezultate rada, božićni dar za djecu, jubilarne nagrade i slično.
Većina lokalnih jedinica također redovito osigurava nekoliko stotina kuna božićnice i za umirovljenike, što sve zajedno podiže iznos raspoloživog dohotka za božićnu i novogodišnju potrošnju za približno tri milijarde kuna u odnosu na redovna primanja, donosi Večernji list.