Sad kad smo im uništili tri mosta, pitanje je vremena kad će se taj džep zatvoriti za njih, rekao je zapovjednik ukrajinske izviđačke jedinice u 14. pukovniji, kodnog imena Hrvat. O njemu se ne zna puno informacija, nego se samo zna da je među čelnim ljudima u ukrajinskoj vojsci. Nije poznato i kakve veze ima s Hrvatskom i zašto ga suborci zovu - Hrvat.
Izjavu je dao u jeku ukrajinske invazije na Rusiju, kad su okružili oko 3000 ruskih vojnika koji su zaglavili uz rijeku Seim u Kurskoj oblasti, pokušavajući tim potezom nanijeti novi udarac Moskvi u trećem tjednu upada. U Kurskoj oblasti Ukrajinci zauzimaju područje po širini umjesto da pokušaju dublje napredovati u ruski teritorij. Namjera Ukrajine da zadrži takozvanu tampon zonu u Kurskoj oblasti stavlja Putina pred dilemu treba li pokušati izbaciti ukrajinske snage s tog teritorija, s obzirom na to da bi mogla biti riječ o poprilično skupoj operaciji.
Za Rusiju bi ponovno zauzimanje Kurske oblasti mogao biti sekundarni cilj u odnosu na one glavne strateške poput napredovanja u Donjecku, koji je Putin nakon invazije proglasio dijelom Rusije.
U Moskvi vlada panika zbog situacije u Kurskoj oblasti, rekla je Tatiana Stanovaja, viša suradnica u nevladinoj organizaciji Carnegie Russia Eurasia Center. Smatra da bi sukob na novoj fronti mogao potrajati mjesecima ako Moskva ne pronađe vojno rješenje za novonastalu situaciju. Ipak, ukrajinska ofenziva zadala je udarac Putinovu obećanju da će rat, koji uporno naziva “specijalnom vojnom operacijom”, biti ograničen samo na Ukrajinu i imati minimalan učinak na živote običnih Rusa.
Nakon što su Rusi postavili pontonske mostove na rijeci Seim, Ukrajinci su ih uništili svojom artiljerijom. Vojnik Andrij Brigadir iz ukrajinske 44. topničke brigade rekao je da Rusi na paničan način prijelaze rijeke te da se tako izlažu ukrajinskoj vatri.
Tvrdi i da Rusija na to područje žurno dovodi sve ljude koji su im dostupni, što uključuje i marince iz Crnomorske flote, koja ima bazu na Krimskom poluotoku pod ruskom kontrolom. U utorak je rusko Ministarstvo obrane objavilo da formira tri nove vojne jedinice čiji je cilj obrana Kurska i dviju susjednih oblasti. Ukrajinski vojnici kažu da to vjerojatno neće pomoći ruskim trupama čije su opskrbne linije u blizini rijeke Seim prekinute.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu tamo se bore i neki Hrvati. Tako su 2022. privatne TV postaje emitirale intervjue s više desetaka osoba koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bile na putu prema Ukrajini kako bi to učinile. Neslužbeno se govorilo od 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom. U intervjuima i drugim medijskim izvještajima moglo se naslutiti da je riječ o istim ljudima koji su se tako angažirali već početkom ukrajinske krize 2014. Službenih podataka o tome koliko je hrvatskih dragovoljaca otišlo u Ukrajinu nikad nije bilo. Prema ruskim navodima, od kraja veljače 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu. Većina se priključila Pukovniji Azov, ali je to tad demantirao Denis Šeler, bivši čelnik navijačke organizacije Nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. borio na strani Ukrajinaca, kojega je Moskva označila organizatorom hrvatskih plaćenika.
S druge strane, ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 ljudi iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije. Prema navodima vlasti, dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. Državljani Srbije aktivno sudjeluju u ratu u Ukrajini još od ruske aneksije Krima 2014. godine. A zapravo je Srbima zabranjeno sudjelovati u stranim vojskama. Prema navodima Ministarstva obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu, sve informacije o Srbima koji se bore u Ukrajini pomno se prikupljaju. Dejan Berić se predstavljao kao snajperist i veteran rata u Donbasu. U videosnimci se obratio ruskom predsjedniku i optužuje časnike njegove vojske. Na mješavini ruskog i srpskog pokušava mu objasniti kroz što prolaze srpski dobrovoljci, odnosno plaćenici.
- Nazivali su ih ‘Ciganima’. Govorili im: ‘Zašto ste došli ovamo?’. To im je radilo zapovjedništvo 119. pukovnije. Ponašali su se prema njima kao prema ljudima koji se nisu došli boriti, nego krasti i raditi ne znam ni ja što. Zapovjednici su ih tjerali u napade na ukrajinske položaje osiguravši im svega dva ili tri šaržera za automatsku pušku. Srpskim vojnicima su uskratili hranu, tjerali ih da noće izvan nastambi na velikoj hladnoći, pucali im iznad glava i mlatili ih. Pucati iznad zemunica je opasno, no oni su to ipak radili - rekao je Berić u videosnimci. Nadalje, malobrojni hrvatski državljani priključili su se ruskoj vojsci. U javnosti se čulo jedino za Mirelu Jakupanec, koja se angažirala na ruskoj strani u sanitetu. Razlog odlaska u rat u Ukrajini je najčešće financijski. Tako se spominje plaća od 2000 eura mjesečno ako se odlučite za bojište.