Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš istaknuo je u srijedu u Saboru da je s 970 eura bruto minimalne plaće u 2025. Hrvatska po paritetu kupovne moći, kada se gleda minimalna plaća, pretekla devet država članica EU, no oporba upozorava da to i dalje nije dovoljno za dostojanstven život.
- Sada smo po paritetu kupovne moći, kada gledamo minimalnu plaću, pretekli devet država članica EU. Pretekli smo i već neke koje su 'stare' države članice poput Portugala, Mađarske i Češke - rekao je Vidiš tijekom predstavljanja konačnog prijedloga izmjena Zakona o minimalnoj plaći.
Oporba nema ništa protiv povećanja minimalne plaće, no upozorava kako ona nije dovoljna za dostojanstven život.
Mišo Krstičević (Klub SDP-a) drži kako je prenisko određena pa će već u ožujku 2025. probiti referentne vrijednosti od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne.
- Direktiva ne kaže da minimalne plaće mogu osigurati primjeren životni standard nego da moraju, a to ovdje nije slučaj - kazao je te se založio za automatsku indeksaciju minimalnih plaća.
Minimalna plaća u Sloveniji veća je 200 eura nego kod nas, rekao je njegov stranački kolega Tomislav Golubić.
Za indeksaciju minimalnih plaća založio se i i Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) koji kaže da bi za dostojanstven život plaća trebala iznositi od 1800 do 2000 eura neto.
Jelena Miloš (Klub Možemo!) smatra da bi se minimalna plaća trebala određivati prema košarici troškova života i izračunavati po jasnoj i transparentnoj formuli. Drži i da bi se trebala usklađivati odnosno povećavati dva puta godišnje, te da se u minimalnu plaću ne bi trebao računati radni staž.
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) rekla jeda je Hrvatska, po podacima Eurostata, europski rekorder po rastu troškova života nakon 2019. i da su posebno s tim rastom pogođena kućanstva s nižim prihodima jer velik dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe.
Iz oporbe čule su se i kritike da u zakonu nema ništa o kolektivnim ugovorima, a pola EU direktive zbog koje se mijenja zakon posvećeno je kolektivnom pregovaranju. Direktiva, kako su naveli zastupnici, traži da barem 80 posto radnika bude pokriveno kolektivnim ugovorima, a u Hrvatskoj je to 50 posto, u privatnom sektoru ispod 20 posto.
Majda Burić (Klub HDZ-a) na kritike odgovara kako oporbu očito boli glava od rezultata ove vlade i trudi ih se omalovažiti.
- Prosječna plaća u mandatu ove vlade rasla je 76 posto, realno 36 posto i netočne su teze oporbe da je inflacija pojela plaće, ako i jest to je bilo u vrijeme SDP-ove vlade, realan i nominalan rast plaća danas su u debelom, debelom plusu i činjenica je da su plaće rasle dva puta brže od inflacije - poručila je.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Vidiš pojasnio je kako prema EU direktivi, adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra se iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici.
Zadnjom vladinom Uredbom udio minimalne plaće u prosječnoj mjesečnoj bruto plaći iznositi će 54,10 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći 63,11 posto, naveo je.
Vezano za dio direktive o socijalnom dijalogu poručio je pak kako je sada pokrivenost kolektivnim ugovorima na oko 62 posto.
Tehnički problemi zbog nestanka struje
Početak saborske sjednice obilježili su i tehnički problemi zbog kratkog prekida u opskrbi električnom energijom pa sam početak rasprave o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći novinari nisu mogli pratiti jer je prekinut prijenos na internoj saborskoj televiziji na kojoj obično prate sjednicu.
I sabornica je u jednom trenutku usred govora zastupnika ostala u mraku. „Moguće je da je ovo dobar znak, prvo padne mrak a onda dođe svjetlo i na kraju tunela vidi se svjetlo”, komentirao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
- Izgleda da se sve vratilo u normalu tako da se nadam da ćemo moći nastaviti normalno raditi - kazao je Jandroković nakon što se vratila struja i uklonjeni tehnički problemi.