Svake godine ponavlja se ista priča. Rezultati đaka na međunarodnim PISA testovima budu loši. O tome se raspravlja jedan dan, onda sve pada u zaborav i nitko ništa u međuvremenu ne poduzima.

Jedan veliki korak bio bi da je zaživjela kurikularna reforma. To bi bio velik iskorak naprijed. Smatra to Josip Šiklić, ravnatelj Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu. Šiklić je jedan od ravnatelja i profesora koje smo pitali zbog čega hrvatski srednjoškolci imaju loš rezultate na PISA testovima i kako to popraviti.

- Mi smo od 2006. godine uključeni u to istraživanje, a rezultati su uglavnom uvijek isti. U ostalim zemljama testiraju se uglavnom učenici u 9. razredu, koji mi nemamo, pa prije svega u tom pogledu nismo niti kompatibilni. Neki inozemni istraživači su dokazali kako naši učenici nemaju dovoljno životnih praktičnih znanja, i tu je problem - kaže Šiklić.

Njene kolege ističu da je problem i prevelik broj predmete.

Ravnateljica Ekonomske turističke škole u Karlovcu, Lidija Mikšić, također smatra da bi hrvatski đaci bili uspješniji na međunarodnim testovima da provedemo cjelovitu kurikularnu reformu.

 'Treba više učiti, raditi na satu, sudjelovati na nastavi u obradi tema'

- Naši učenici nisu sudjelovali na PISA testovima, ali kako su dosta slični onima s državne mature, primjećujem da problema u testovima imaju oni učenici koji pohađaju strukovna zanimanja, odnosno program im je drukčiji, prilagođen zanimanjima. Testovi su na bazi gimnazijskih programa, te tada dolazi do problema jer se u testovima nalaze zadaci koje oni nisu niti učili. S druge strane, primjećujem i da djeca manje uče nego prethodnih godina, manje su aktivni, manje zainteresirani za nastavu. Svi su previše okupirani mobitelima i internetom, više ih ne zanima niti rad niti sport. Treba više učiti, raditi na satu, sudjelovati na nastavi u obradi tema, a smatram da će poboljšanju uspjeha pridonijeti i novi kurikulum koji je u izradi - kaže ravnateljica i dodaje da su zadovoljni uspjehom njihovih učenika, čiji je prosjek državne mature vrlo dobar.

Vinko Bajrović, umirovljeni profesor matematike, smatra kako loš plasman hrvatskih učenika dijelom ide i na dušu nastavnika, koji nemaju dostatna metodička znanja, ali razlog su i loši materijalni uvjeti u našim školama.

- Bio sam i nadzornik za matematiku u Zavodu za školstvo u tri dalmatinske županije 33 godine, pa znam da ovakve loše rezultate uvjetuju i vrlo loši materijalni uvjeti naših škola. Škole rade u tri smjene. No najporaznije je da nastavnici nisu educirani kako bi trebali biti. Metodika je im jako slaba. Oni znaju što, ali ne znaju kako. Treba napomenuti da nisu sposobni niti njihovi edukatori na fakultetima. Osim toga, kad bih ja sastavljao pitanja za PISA ispite za 15-godišnjake, naši đaci bili bi puno bolji nego što jesu jer bih prilagodio pitanja našim programima, a lošije plasmane bi imali i finski, i singapurski, i šangajski učenici. Jer ta su pitanja prilagođena njima i njihovu sustavu - kazao je Bajrović, koji je pisao udžbenike iz matematike za više razrede osnovne škole.

'Treba povećati ulaganje u obrazovanje'

Đordano Bucci, v.d. ravnatelja Tehničke škole za strojarstvo i brodogradnju Rijeka, smatra da se stvari mogu pomaknuti s mrtve točke ako se poveća ulaganje u obrazovanje i moderniziraju škole.

- Obrazovni sustav iznutra može utjecati na bolje rezultate. Kad kažem iznutra, mislim na postojeće resurse, kako ljudske tako i materijalne. Nedostaje nam i jasna, ostvariva strategija obrazovanja - kaže Bucci.     

Naši učenici su naviknuti na rješavanje matematičkih zadataka ili interpretiranje i objašnjavanje naučenih sadržaja bez puno primjene, problemskih rješenja, bez analiza, provjere vještina i sposobnosti, upozoravaju nastavnici Gimnazije “Matija Mesić” u Slavonskom Brodu.

- Nastavni programi u našim školama su orijentirani na sadržaje (često i previše). Nastavni programi u školama koje su u vrhu po PISA rezultatima su drukčiji. Također, drukčiji su oblici nastave, metode i tehnike poučavanja, a samim time i ishodi koji se od učenika očekuju - ocjenjuju profesori brodske gimnazije. Prema njihovim riječima, učenici su navikli na zadatke koji nisu tekstualni i koji ne povezuju čitalačku pismenost i vještinu s prirodoslovnom ili matematičkom, što PISA ispiti traže.

- PISA ispiti imaju daleko više teksta i puno više očekuju i zahtijevaju razmišljanje i korake u rješavanju problema. Ponekad se odgovori kriju i u samom zadatku. Samo ih treba pažljivo iščitati i razumjeti, a podloga za to je čitalačka pismenost. Ni naši ispiti državne mature nisu strukturirani kao PISA ispiti, iako sve više i češće slijede takav model - tvrde gimnazijski profesori.

Dodaju da je zanimljivo kako, bez obzira na rezultate PISA testova, naši učenici koji studiraju u inozemstvu i koji su motivirani, nalaze se među uspješnijima i s lakoćom studiraju.

- Jednostavno, naš cjelokupni sustav obrazovanja od osnovne škole do fakulteta uglavnom počiva na znanju sadržaja, koje je važno, a manje na primjeni, vještinama, sposobnosti, analizama, rješavanju problema, pisanju, postavljanju pitanja, teza i slično - poručuju iz stručnog aktiva brodske gimnazije.

Sličnog je mišljenja i v.d. ravnatelja Tehničke škole za strojarstvo i brodogradnju Rijeka, Đordano Bucci.

- Učenici s ciljem da postignu što bolje rezultate (ocjene) zanemaruju kreativnost i sposobnost snalaženja u novim i sličnim situacijama. Škole ih ne potiču snalaženju u novim situacijama, tako da za rezultat imamo učenike koji barataju samo činjeničnim znanjem. Časne iznimke nisu posljedica sustavnog djelovanja nego spleta okolnosti i ponajviše motivacije pojedinaca - kaže Bucci.