U raspravu o Istanbulskoj konvenciji se uključila i Katolička crkva. Tako je Hrvatska biskupska konferencija medijima poslala sljedeće priopćenje:
"Na jednome mjestu donosimo poveznice na dosadašnje dokumente raznih tijela HBK o tzv. Istanbulskoj konvenciji
Stav Katoličke crkve u Hrvatskoj o tzv. Istanbulskoj konvenciji može se iščitati iz dokumenata, priopćenja i poruka raznih tijela Hrvatske biskupske konferencije koje donosimo posložene kronološkim redom:
1) Poruka biskupa HBK "Muško i žensko stvori ih" od 15. listopada 2014. godine;
2) Priopćenje sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj od 12. rujna 2017.;
3) Priopćenje s 55. plenarnog zasjedanja HBK od 13. listopada 2017. godine;
4) Poruka biskupa HBK "Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji" od 30. studenoga 2017. godine".
Tako se u tekstu u priopćenju sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj od 12. rujna 2017. između ostalog navodi sljedeće:
"U tome kontekstu dotaknuto je i pitanje ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) u Hrvatskome saboru. Članovi Vijeća i povjerenici upoznati su s činjenicom da se od 370 prispjelih komentara sudionika javne rasprave o Zakonu o ratifikaciji Istanbulske konvencije, provedenoj od 3. srpnja do 3. kolovoza ove godine, njih čak 4/5 izjasnilo protiv ratifikacije te Konvencije. Iz prispjelih komentara razvidno je da postoji opravdana opasnost zlouporabe pojedinih odredbi Konvencije i s time povezanih štetnih posljedice koje bi trebalo prevenirati, obzirom da se one tiču izravno ljudskog dostojanstva i pitanja čovjekova antropološkoga identiteta.
Naime, Istanbulska konvencija sadrži odredbu (čl. 3. c.) kojom se definira pojam rod kao "društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce".
Pukim svođenjem na društveni konstrukt stvara se opasnost da se pojmovi "rod", ali i "spol" odmaknu od ontološke datosti i prepuste interpretativnom relativizmu i diskreciji. Potrebno je spriječiti svaki oblik ideološkog ili arbitrarnog zadiranja u pravni poredak, a posebice onaj koji se tiče samog ljudskog identiteta iz kojega i proizlaze sva ostala ljudska prava.
Vijeće podsjeća da Crkva ne može ostati po strani kada je riječ o zaštiti temeljnih vrednota kojima se štiti dostojanstvo ljudskog bića, jer se radi "o važnom pitanju za osobni život kršćana i društveni život našega vremena" (Persona humana, 2).
Stoga, smo svi pozvani poštivati načelo prema kojemu nema istinskog promicanja ljudskog dostojanstva, ako se ne poštuju temeljne zakonitosti čovjekove prirode (Persona humana, 3).
Te zakonitosti ne smiju se narušiti arbitrarnim pojmovima i sličnim zadiranjima u pravni poredak koja imaju izravni učinak na pitanja ljudskog identiteta.
U tome smislu Vijeće poziva Hrvatski sabor, a osobito zastupnike koji dijele katolički svjetonazor, da ne ratificira gore spomenutu Konvenciju".