Amerikanci su izašli na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti. Glasači su se izjasnili žele li u Bijeloj kući prvu predsjednicu Kamalu Harris (60) ili povratak Donalda Trumpa (78). Demokratska potpredsjednica i bivši republikanski predsjednik izjednačeni su po anketama, a američki mediji ove izbore nazivaju najtješnjim i najdramatičnijim u modernoj povijesti. Izborni dan obilježile su gužve na biralištima. Ishod izbora možda neće biti poznat još neko vrijeme ako rezultati budu onako tijesni kako ankete nagovješćuju, što će povećati napetosti u duboko podijeljenoj naciji. Postoje strahovi od previranja, pa čak i nasilja ako Trump izgubi, a zatim ospori rezultate, kao što je učinio 2020. godine.
Ogorčeni suparnici pozivali su svoje pristaše da izađu na birališta i pokušavali pridobiti neodlučne glasače u državama koje kroz povijest nisu bile vjerne jednoj stranci. Kampanju je obilježio niz vrtoglavih obrata, bila su dva pokušaja atentata na Trumpa, a nakon odustajanja Joea Bidena, u utrku je ušla Kamala Harris. Američki profesor Allan Lichtman, kojega mediji nazivaju "Nostradamusom predsjedničkih izbora", ali i statističar Nate Silver, poznat pod nadimkom "anketni guru", predvidjeli su pobjedu Kamale Harris. No tko će biti novi stanar Bijele kuće znat će se nakon što se prebroje glasovi.
O ishodu predsjedničkih izbora, kao i dosad, odlučit će swing ili "neodlučne" države, gdje ni demokrati ni republikanci nemaju stalnu prednost među biračima. Trenutno, glavne swing države su Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Arizona, Georgia, Nevada i Sjeverna Karolina. Prema posljednjim anketama, Harris ima prednost u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu, koje su kritične za demokrate, dok Trump vodi u Arizoni i Georgiji, gdje podrška ostaje jaka. Nevada i Sjeverna Karolina su, prema anketama, gotovo izjednačene i nema jasnog pobjednika. Za Denisa Avdagića, stručnjaka za međunarodne političke odnose, veće iznenađenje bila bi pobjeda Trumpa na ovim izborima.
- Mislim da je Amerika možda zainteresirana vidjeti kako će izgledati prva predsjednica - rekao je Avdagić.
Svijet zabrinuto promatra kakve će implikacije rezultati imati na sukobe na Bliskom istoku, ruski rat u Ukrajini i rješavanje klimatskih promjena, koje Trump naziva prijevarom.
- S Trumpom bi se promijenilo vanjskopolitičko usmjerenje SAD-a i to je trgovinska diplomacija koja će stupiti na snagu daleko snažnije nego što je to bilo u prvome mandatu. Europske zemlje, ako s Trumpom žele sačuvati partnerski odnos, trebat će otići u još jedan podređeniji položaj nego što to činjenično jest Europa u kontekstu transatlantskih odnosa. Postoji cijena koju će Europljani, a samim time i mi, platiti u tom kontekstu. Što se tiče Harris, i ona će, bude li izabrana, morati mijenjati smjer kakav je bio do sada. Europa, dobije li priliku surađivati s prvom američkom predsjednicom, treba shvatiti kako je vrijeme da izgradimo korektnije odnose i da teret obrane ne može biti isključivo na SAD-u. Krajnje je vrijeme da Europa izgradi svoj utjecajniji položaj na globalnoj mapi i bude al pari 'Velikom bratu' - rekao je Avdagić.
Kad je riječ o politici, odnosno odnosu prema Kini ili Bliskom istoku, stručnjak za međunarodne odnose stava je da pobjedom Harris ili Trumpa neće biti drastičnih promjena. Kad je u pitanju Ukrajina, Avdagić navodi kako se tu može očekivati promjena, posebno pobijedi li na izborima Trump.
- Ključno pitanje je gdje stoji sama Ukrajina i ima li ona sama želje i motivacije da ide dalje u ovom prilično brutalnoj ruskoj agresiji. Pojačani ruski napadi na tu zemlju posljednjih dana mogu se 'zahvaliti' upravo američkim izborima. Rusija gleda što će se dogoditi u SAD-u i poprilično sam siguran da računaju i nadaju se mogućnosti da Trump napravi ono što je najavljivao, a to je da brzo zaustavi taj rat, što bi vjerojatno ruskoj strani odgovaralo. Jasno je da su oni u ovom ratu pretrpjeli velike udarce i golemu štetu, ne samo financijsku zbog sankcija, nego i s izgubljenim životima - navodi Avdagić.
Stavovi Kamale Harris o Ukrajini općenito su u skladu s onima predsjednika na odlasku Joea Bidena. Obvezala se na kontinuiranu potporu, mnogo se puta sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i optužila Rusiju za "zločine protiv čovječnosti". Trump, kao dugogodišnji kritičar američkih izdvajanja za Ukrajinu, možda bi raskinuo s potporom toj zemlji. Na jednom skupu u rujnu nazvao je Zelenskog "najvećim trgovcem na svijetu", rekavši da svaki put kad razgovara s Bidenom, ukrajinski čelnik odlazi s milijardama vojne pomoći. Trump je tvrdio i da ne bi bilo rata da je on predsjednik, ali i da bi rat mogao završiti "u jednom danu" bude li ponovno izabran. Za sukob je dijelom okrivio Ukrajinu.
Bez obzira na to kakav će biti rezultat američkih predsjedničkih izbora, stručnjak za međunarodne odnose siguran je da će biti prosvjeda.
- Mislim da će to biti kombinacija onoga što smo vidjeli kad je Trump izgubio izbore i onoga kad je Bush mlađi dobio izbore. Situacija bi mogla biti i dodatno užarenija, jer su tu prisutni Elon Musk i njegov pokret koji je sklon Trumpu te brojni mladi koji su skloniji Harris - stava je Avdagić.
Kampanja je bila bezobzirna i oštra, a nisu se birale riječi. Harris je govorila o Trumpu kao fašistu koji predstavlja egzistencijalnu prijetnju američkoj demokraciji i za ženska reproduktivna prava. Govorila je da ga motivira osveta i da je koristio predsjedničku moć za osobnu korist te kako bi se obračunao sa svojim političkim neprijateljima. Trumpova retorika bila je uglavnom umjerena na raspirivanje mržnje.
Duboko podijeljene, Sjedinjene Američke Države na ovim izborima, bez obzira na to izaberu li Donalda Trumpa ili Kamalu Harris, ispisat će povijest, bilo izborom prve predsjednice ili prvog bivšeg predsjednika koji je osuđen za krivotvorenje poslovnih zapisa u vezi s isplatama za šutnju filmskoj zvijezdi za odrasle Stormy Daniels.
Samo je jedan predsjednik dosad, Grover Cleveland 1893. godine, osvojio dva mandata koji nisu bili jedan za drugim. Trumpov povratak, procjene su, odmah bi potaknuo međunarodnu nestabilnost, s američkim saveznicima u Europi i NATO-u zabrinutima zbog njegove izolacionističke politike "Amerika na prvome mjestu". Trgovački partneri nervozno promatraju njegovo obećanje da će nametnuti sveobuhvatne uvozne carine.
Pobjeda Harris bi, pak, u Bijelu kuću dovela prvu predsjednicu i označila kraj Trumpove ere koja je dominirala američkom politikom gotovo cijelo desetljeće. Trump je rekao da se neće ponovno kandidirati na izborima 2028. izgubi li ove izbore, a i dalje odbija priznati da je pošteno izgubio izbore 2020. godine. Traume zbog nasilnog napada njegovih pristaša na američki Capitol kako bi se zaustavilo ovjeravanje rezultata i dalje se nadvijaju nad Amerikom. Trump je dao naslutiti da bi odbio prihvatiti još jedan gubitak, u posljednjim danima kampanje iznosio je neutemeljene tvrdnje o izbornoj prijevari, rekavši da "nikad nije trebao napustiti" Bijelu kuću.
Na dan izbora više od 100 vodećih američkih pravnika potpisalo je otvoreno pismo upozoravajući odvjetnike koji osporavaju glasove na izborima da u sudskim podnescima izbjegavaju lažne informacije. U pismu koje su potpisali čelnici gradskih, državnih i nacionalnih odvjetničkih komora poziva se na odgovornost u pravnoj struci, naglašavajući da tužbe moraju biti utemeljene na stvarnim činjenicama, piše CNN.
Uz pitanje tko će postati predsjednik SAD-a, ovi izbori odgovorit će tko će kontrolirati Kongres, jer bi se mogao promijeniti sastav Zastupničkog doma i Senata. Ishod će igrati važnu ulogu u određivanju koliko će lako pobjednik američkih predsjedničkih izbora moći upravljati do sljedećih kongresnih izbora 2026. Nepristrani analitičari kažu da republikanci imaju dobre šanse vratiti Senat, nad kojim kontrolu trenutno drže demokrati s većinom 51-49. Republikanci bi također mogli izgubiti kontrolu nad Zastupničkim domom, gdje je demokratima potrebno osvojiti samo četiri mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad tijelom koje broji 435 članova.