Početkom srpske oružane pobune dr. Ivan Šreter, bio je ravnatelj bolnice u Lipiku i predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju. Poštovan i cijenje u svom gradu a i šire isticao se po svojoj razboritosti i dobroti i svim silama je nastojao isključivo mirnim putem doći do mira sa Srbima.
Na sve moguće načine zalagao se za mirna rješenja i nastojao izbjeći rat i krvoproliće.
- Prijatelji, braćo i sestre sugrađani, naša Pakračka općina je u granicama Hrvatske i uvijek će biti u granicama Hrvatske i time u granicama Europe... Pakrac nikad ne može biti jednouman. Mi, Hrvati, Česi, Talijani, Mađari i braća Srbi i svi ljudi dobre volje jednako želimo mir, ravnopravnost i sreću u Pakračkoj općini... - tako je govorio dr. Šreter u svom govoru 30. svibnja 1991. u Pakracu.
Na današnji dan prije 28 godina otet je, mučen i na kraju ubijen. Njegovi posmrtni ostaci ni danas nisu pronađeni.
Ivan Šreter je rođen 1951. u Pakracu kao prvo od troje djece krojača Josipa i Danice. Od malih je nogu volio biti u crkvi. Kao dječak je maštao da jednoga dana postane liječnik.
Nakon srednje fizioterapeutske škole zaputio se u Zagreb na studij medicine nakon kojega se vratio u rodni kraj. Zaposlio se kao liječnik opće prakse u lipičkoj bolnici.
Specijalizirao je fizikalnu medicinu a tijekom 1987. je upisao postdiplomski studij iz reumatologije. Bio je poznat i cijenjen liječnik s razvijenim osjećajem za radne obveze, za humanost, ali skroman i taktičan u ponašanju i ophođenju. Organizirao je niz stručnih skupova, bio predavač u fizioterapeutskoj školi u Pakracu, konzilijarni liječnik u bolnicama u Pakracu, Novoj Gradišci, ambulanti Garešnica i u Podravskoj Slatini.
'Imao je vjeru u mir i zajednički život'
Uoči demokratskih promjena učlanjuje se u HDZ, a početkom srpske agresije dragovoljno je prihvatio biti Predsjednikom kriznog štaba za zapadnu Slavoniju.
- Njegova nastojanja da mirnim putem dođe do mira sa Srbima koje je nazivao braćom, nisu urodila plodom. Ovaj “hrvatski Gandhi”, kako ga neki nazivaju, imao je vjeru u mir i zajednički život svih naroda koji žive na prostoru Hrvatske i nastojao izbjeći rat i krvoproliće - kazao nam je u razgovoru prije dvije godine Dražen Bušić koji je o Šreterovom životu 2009. snimio dokumentarac Časnik mirotvorac.
Četnici su ga 18. kolovoza 1991. zarobili na barikadama u selu Kukunjevac kraj Lipika. Potom su ga prebacili u jednu kuću u blizini zloglasnog logora Bučje gdje je prema svjedočenju očevica, također sužnja, dr. Vladimira Solara bio neviđeno mučen.
Dr. Solar, bivši ravnatelj bolnice Pakrac kazao je u dokumentarcu kako je dr. Šreter bio jezivo istučen
- Imao je prijelom lijeve podlaktice, lijeve lopatice i bio je sav plav. Nije bilo komadića kože na tijelu koja nije bila plava. Sjećam se 6. 10 1991. mi je rečeno: Dr. Šreter je ubijen, a tebe ćemo pustiti kad budemo htjeli - prisjetio se Solar. On je posljednji put vidio dr. Šretera živog. To je bilo 29. kolovoza 1991.
'On je svetac-mirotvorac'
U dokumentarcu su pokojni dr. Tomislav Ivančić i don Živko Kustić kazali da dr. Šreter ima obilježja kršćanskog mučenika i da za njega treba biti pokrenut postupak za proglašenje blaženim. Kako je istaknuo don Živko Kustić on je - svetac mirotvorac.
- Čim čovjek postupa prema neprijatelju s ljubavlju on je vrhunski kršćanin i mučenik. On je zapravo, objektivno, svetac.
Prof. Tomislav Ivančić koji je dr. Šreteru bio duhovnik za vrijeme studija misli da je njegova pomirljivost prema neprijateljima mira bio njegov najveći “grijeh” i da je zato “morao” umrijeti.
- Iako do sada još uvijek nedovoljno poznat široj javnosti, dr. Šreter s vremenom, malo po malo postaje uzor čovjekoljublja i bogoljublja novije hrvatske povijesti. Hrvatski narod mu se do sada uspio odužiti time što njegovo ime nose trg u Pakracu, odjel pakračke bolnice te Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ - istaknuo je autor Bušić.
Poginuo u ratu kao najviše rangirani dužnosnik RH
No uskoro bi i park u Zagrebu trebao nositi ime dr. Šretera. Naime, Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova Grada Zagreba jednoglasno je podržao prijedlog da se javna površina, park omeđen Ulicom Mije Kišpatića, Gorjanićevom ulicom te Gornjim prečacem nazove imenom dr. Ivana Šretera.
Inicijativu za imenovanje javne površine imenom dr. Ivana Šretera podnijela je Hrvatska liječnička komora u proljeće 2018. godine.
Dr. Ivan Šreter je poginuo je u Domovinskom ratu kao najviše rangirani dužnosnik Republike Hrvatske vršeći dužnost predsjednika Kriznog štaba za zapadnu Slavoniju. Mrtvim je proglašen 1993., a do danas nije utvrđeno kada je i gdje ubijen niti gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci.