Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije i jedna od njezinih najkorumpiranijih država, ima problema s opstankom vlada otkako su prosvjedi organizirani 2020. protiv korupcije pridonijeli rušenju koalicije koju je predvodila stranka desnog centra GERB.
Istraživanja javnog mnijenja sugeriraju da je malo vjerojatno da će se prekinuti politički zastoj koji je usporio gospodarske reforme i da, ponovno, niti jedna stranka neće osvojiti parlamentarnu većinu, što otvara prostor za novi krug teških i dugotrajnih koalicijskih pregovora.
Birališta se zatvaraju se u 20 sati, a izlazne ankete trebale bi biti objavljene odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Prvi djelomični rezultati očekuju se oko ponoći.
Anketa Gallup International Balkans, koju je u petak objavio Bugarski nacionalni radio, stavila je GERB u vodstvo s 26,1 posto glasova, a slijede dvije stranke u tijesnoj utrci za drugo mjesto.
Reformistička PP (Nastavljamo promjene) i ultranacionalistička, proruska stranka Preporoda imaju 16,2 posto odnosno 14,9 posto potpore.
Ista anketa pokazala je da će odaziv birača biti 31,1 posto.
Bugarskoj je potrebno razdoblje stabilne vlade koja dobro funkcionira kako bi ubrzala dotok sredstava EU-a u svoju posrnulu infrastrukturu i potaknula je prema prihvaćanju eura.
Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odgođeni zbog neostvarenih ciljeva obuzdavanja inflacije. Pristupanje je trenutno zakazano za 25. siječnja 2025.
"Rascjepkani parlament i dugotrajna politička rivalstva zakomplicirat će formiranje funkcionalne i stabilne vlade", rekla je konzultantska tvrtka za političke rizike Teneo u analizi u četvrtak.
"Dugotrajni politički kaos mogao bi se pretvoriti u rastuće razočaranje birača glavnim političkim strankama u korist populističkih, nacionalističkih i proruskih stranaka", navodi se.
Nedjeljno glasovanje izazvano je neuspjehom bugarskih političkih stranaka da se dogovore o formiranju koalicijske vlade nakon izbora 9. lipnja.