Preko 600 primjedbi je stiglo na novi vladin paket porezne reforme, ali unatoč velikoj pobuni dijela javnosti zbog uvođenja poreza na nekretnine i povećanja paušala iznajmljivačima, Vlada nije odustala niti od jednog rješenja koje je ranije predložila. Vidljivo je to i iz usporedbe prijedloga zakona koji su jučer poslani iz Vlade u Sabor naspram prvog prijedloga iz rujna. I sam ministar financija Marko Primorac je rekao da su usvojene samo manje, tehničke izmjene.
POGLEDAJTE VIDEO:
Od sljedeće godine ćemo tako imati porez na nekretnine (točnije prazne stanove i one koji su u turističkom najmu), polovici zaposlenih koji plaćaju porez na dohodak, plaće bi trebale porasti prosječno 8 eura, a onima s više djece i bogatijima i znatno više. Iznajmljivači će plaćati više paušale po krevetu, poslodavci neće biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog doprinosa ako zaposle mlade do 30 godina. Mali poduzetnici i obrtnici mogu biti zadovoljni jer raste prag na ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura. Povratnici koji su barem dvije godine boravili u inozemstvu će biti oslobođeni poreza na dohodak čak pet godina ako se odluče vratiti u domovinu.
Porez na nekretnine moraju odrediti općine i gradovi i plaćat će se za prazan stan ili onaj koji je u kratkoročnom najmu. Neće se plaćati za stanove u kojima živi vlasnik ili članovi obitelji ili za one koji su u dugoročnom najmu. Država nije odustala da sama sebe oslobodi plaćanja tog poreza za svoje prazne stanove, što je možda i najkritičniji dio zakona jer bi zbog toga moga pasti na Ustavnom sudu. Raspon poreza koji mora uvesti lokalna uprava do kraja veljače je ostao 0,6 do 8 eura po kvadratu, ali unutar istog grada, mogu uvesti različite zone s različitim poreznim opterećenjem. Sve o tome možete pročitati u najvećem vodiču o porezu na nekretnine OVDJE.
Što se tiče plaća, neoporezivi dio raste s 560 na 600 eura, a sukladno tome i olakšica koja se dodaje. Pa tako onaj tko ima jedno dijete, neće plaćati porez na dohodak do 900 eura, onaj s dvoje do 1.320 eura plaće, itd. Vlada je s druge strane i povećala iznose na koje se plaćaju viši porez, što će pogodovati onima s većim plaćama. Dodatno, gradovima i općinama koji su zadržali najviše stope, one su smanjene. Takvi su rijetki, a najviše će biti pogođen Zagreb, ali to znači da će zaposlenima u Zagrebu rasti plaće više od prosjeka ostalih u Hrvatskoj. Prosječnu zagrebačku plaću od 1527 eura ne zahvaća viša stopa, pa će samac s takvom plaćom imati povišicu od 17 eura. Međutim, ako netko, poput premijera Plenkovića, ima plaću 5550 eura, on može očekivati povećanje plaće od 183 eura. Primjer je uzet za samca, bez djece koji ima premijersku plaću. Detaljnije možete pročitati OVDJE.
I za 220.000 iznajmljivača, Vlada nije popustila s uvođenjem povećanih paušala. Danas je u zakonsko savjetovanje pušten novi zakon o ugostiteljstvu koji razdvaja domaćina i iznajmljivača, o čemu smo detaljno pisali. Ali porezno rasterećenje malih iznajmljivača, domaćina će očito pričekati. Moguće je da će oni plaćati i paušale koje je danas potvrdila Vlada, a ostali, koji nisu domaćini, morat će se registrirati i ući u sustav PDV-a. Iz Ministarstva turizma nam kažu da će se to znati tek kasnije. U svakom slučaju, po izmjenama zakona koji su danas potvrđeni na Vladi, ostaje kriteriji turističke razvijenosti. U prvoj kategoriji su najrazvijenija mjesta i plaćat će se 150 do 300 eura po krevetu, pa i pomoćnom. U drugoj od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u trećoj od 20 do 100 eura. Hrvatska udruga obiteljskog smještaja nije zadovoljna jer su oni predložili nešto niže paušale, odnosno rezanje gornje granice. Tako oni smatraju da bi maksimalno opterećenje u najrazvijenijim mjestima trebalo biti 200 eura, drugoj 150, trećoj 100, a četvrtoj 80 eura.
Vlada nije odustala niti od oslobađanja povratnika poreza na dohodak, a opsežno su obrazložili da to nije protuustavno iako mnogi stručnjaci smatraju drugačije. Što se tiče ukidanja olakšice od petogodišnjeg oslobađanja zdravstvenog doprinosa za plaće radnika do 30 godina, ministar Primorac je poručio da nije točno da će zato biti manje plaće mladima.
-To je isključivo olakšica za poslodavca koja ne utječe na plaću. Smatramo da je tržite rada u takvoj fazi da ona više nije potrebna jer godišnje gubimo 385 milijuna eura prihoda. Svi koji već koriste tu olakšicu, moći će je koristiti do isteka petogodišnjeg razdoblja. Podsjećam da ostaje postojeća mjera povrata poreza na dohodak mladima do 30 godina i to zaista utječe na njihova primanja. I dalje ostaje i olakšica da za radnika koji se prvi put zapošljava i ima do 30 godina, poslodavac godinu dana ne plaća zdravstveni doprinos – poručio je Primorac.
Vlada se odlučila i za novu fazu borbe protiv ilegalnog klađenja, odnosno klađenja putem online kladionica koje nisu registrirane u Hrvatskoj, zaobilaze propise i ne plaćaju porez. Dosad su iz blokirali, ali su korisnici lako zaobilazili taj sustav. Od sljedeće godine neće biti niti moguća uplata prema stranoj kladionici, odnosno blokiraju se financijske transakcije preko banke i drugih pružatelja platnih usluga.
- Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica , utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Navedena mjera uvedena je s ciljem sprječavanja sudjelovanja građana u igrama na sreću nelicenciranih priređivača koje se putem interneta priređuju bez poštivanja pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Ovim člankom regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj – stoji u obrazloženju Općeg poreznog zakona,.