Hrvatski župani, gradonačelnici, ministri, premijeri završavali su u istražnom zatvoru zbog sumnje na mito, korupciju, malverzacije, pogodovanja teška desetke milijuna kuna.
Procesi traju godinama, a tek rijetku imaju potvrđene optužnice. Osim Čobankovića koji je gulio krumpire, ali novac nije trebao vratiti, kaznu odslužuje bivši premijer Ivo Sanader.
Ostali su još u sudskom žrvnju pravde koja je u Hrvatskoj posebno teško dostižna.
Što je to trulo u sudbenoj vlasti i pravosuđu najbolje zna ugledni umirovljeni zagrebački odvjetnik Silvije Degen (79) koji se za pravdu i pravednost borio kroz tri sistema i nakon pola stoljeća prakse kaže: "Očajan sam".
- U 52 godina advokatskog posla prošao sam sva tri sistema od kojih vam mogu reći da je još najčišća situacija u pravosuđu bila u onom polustaljinističkom sistemu. Prošao sam izmjene ZKP-a od smrtne kazne do najveće kazne 20 godina pa sada do razmatraju doživotne. Ono što se nikada nije promijenilo jest jedna velika nesigurnost u sustav koji je posložen tako da se lako pljačka. Očito to mnogima odgovara – priča nam Degen.
Trodioba vlasti samo na papiru
Na pitanje kako to da nepravomoćne presude uglavnom padaju na Vrhovnom sudu kaže:
"Hrvatska samo na papiru ima trodiobu vlasti i neovisno sudstvo. Naš najveći je problem nesigurnost jer nema ustaljene praske Vrhovnog suda pa tako ni nižih sudova. Zakone su pisali bez stručnjaka, bez iskusnih advokata, sudaca... Pisali su ih priučeni ljudi koji nemaju prakse. Neadekvatne propise pišu vlastodršci, a javni tužioci zavise o državi. Najveći problem je što se ZKP stalno mijenja pa se mijenja i sudska praksa, a kada ona nije ujednačena i kada nema smjernica Vrhovnoga suda, svatko tumači zakon kako hoće i kako mu se sviđa pa su takve i presude."
Zakone su pisali tako da se može krasti
Degen vrlo jasno kaže kako su u Hrvatskoj "zakoni pisani da se može krasti."
- Čak se ne radi o nekakvoj korupciji u pravosuđu nego o općem neznanju. U jednom rigidnom sustavu vlasti i pravosuđa, izgubila se i građanska etika i moral. Došlo je do intelektualnog sloma ljudi koji radije kradu nego pošteno rade jer se vode onom "ako neću ja, netko će drugi." Nestručnost vlada na svim poljima od obrazovanja nadalje pa su nam takvi i zakoni, a onda i presude. Zakone jednom piše HDZ, pa onda SDP, pa HNS i na kraju građani nikome ne vjeruju – pojašnjava Degen.
U teoriji kada je netko pravomoćno osuđen zbog mita i korupcije i zna se o kojem iznosu se radi, taj bi uz određenu zatvorsku kaznu trebao i vratiti novac za koji ga se tereti.
- Upravo tako, ali to je samo teorija jer nisu ludi da vraćaju novac kad za nevraćanje nema sankcija. Svi ti naši propisi nemaju egzekutivnu izvršnost. A stvari su zapravo jednostavne. Ako si imao tačke prije neke funkcije, a poslije imaš Mercedes i ne možeš dokazati kako, imovina se zapljenjuje. Pa ni Al Capone nije pao zbog silnih ubojstava nego zbog poreza – zaključio je.
No daleko od Al Caponea i starog mafijaškog kova koji je vladao Chicagom, u jednom 'maloj' Hrvatskoj remetinečki zatvor vidio je više političkih lica nego Cvjetni trg estradnjaka, barem u prolazu.
MILAN BANDIĆ
- Svatko tko u hrvatskoj politici nešto vrijedi, bio je najmanje tri mjeseca u zatvoru – objasnio je viđenje uspješnog političara najdugovječniji gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.
Gotovo dva desetljeća je na čelu metropole i proračuna prosječno teškog 10 milijardi kuna, a već sedam godina za sobom vuče 13 optužnica koje su podignute protiv njega i suradnika.
Terete ih da su grad oštetili za oko 219 milijuna kuna, zagrebački Holding za 2,1 milijun kuna, a državni proračun za 542.912 kuna. Istovremeno, tvrtke ili druge pravne osobe čije je poslovanje s Gradom Zagrebom inkriminirano u 13 optužnica, ostvarile su nepripadajuću imovinsku korist od oko 268 milijuna kuna, dok su pojedinci, od kojih su neki gradski pročelnici, ostvarili nepripadajuću imovinsku korist od oko 1,3 milijuna kuna.
Uglavnom slučajevi zbog žabi završe na Vrhovnom sudu koji je tako odlučivao i još odlučuje o aferama Cibona, Agram... Sucima tog suda ponekad su trebali mjeseci da odluče o zahtjevima za izdvajanjem nezakonitih dokaza, na čemu su uglavnom inzistirale obrane provodeći ono što se zove, legalna opstrukcija obrane.
Sucima tog suda ponekad su trebali mjeseci da odluče o zahtjevima za izdvajanjem nezakonitih dokaza, na čemu su uglavnom inzistirale obrane provodeći ono što se zove, legalna opstrukcija obrane.
Sve to vrijeme Bandić i dalje vodi grad, podiže spomenike od Tuđmana do Spomenika Domovine koji je još u izgradnji, otvara nadzorne sustave, rotore, slabo žetončiće, padao na parlamentarnim izborima. No i dalje je na čelu grada i unatoč stotinama milijuna teškim optužnicama sprema se na nove lokalne izbore 2021.
MARINA LOVRIĆ MERZEL
Bila je prva žena Sisačko-moslavačke županije, koja je sklapala prijateljstva i kumska s političkim moćnicima. Njezina karijera kretala je od uvoza i prodaje turske robe preko Čazmatransa do visoke politike, a završila se nakratko u Remetincu i klupama sudnice. U rujnu 2014. puštena je bila iz istražnog zatvora u kojem je provela više od pet mjeseci.
Od tada je prošlo šest godina. Odvjetnica Jadranka Sloković u jeku pandemije je ocijenila da je ova jesen vrijeme kada se očekuje kraj suđenja. Marini Lovrić Merzel kojoj se na zagrebačkom Županijskom sudu sudi za primanje mita, pranje novca i niz malverzacija s javnim novcem. Popis nedjela je poduži. Naime, stavlja joj se na teret da je od poduzetnika Željka Žužića krajem kolovoza 2011. uzela 100.000 eura mita kako bi mu, bez obzira na druge zainteresirane kupce, osigurala stjecanje poslovnih udjela u tvrtki Ceste Sisak, koje je prethodno Županijska skupština odlučila prodati. Primanje mita pokušala je potom prikriti kupnjom i uređenjem stana u Zadru upisanog na njezina suoptuženog nećaka Dalibora Rožankovića, koji je znao da je novac stečen korupcijom.
Po Uskokovim sumnjama Lovrić Merzel je, suprotno odluci županije da se Zavod za hitnu medicinu gradi na drugoj lokaciji, poduzela sve kako bi osigurala da po znatno višoj cijeni kupi nekretninu od suoptuženog Brenarda Popeca.
Prostor na kojem je bio auto salon, po tvrdnjama tužiteljstva, osim što je bio preplaćen, nije bio adekvatan za potrebe zavoda pa je županija, nakon zaključivanja ugovora o kupoprodaji nekretnine za 9,8 milijuna kuna, za dodatne radove na prenamjeni platila oko 1,4 milijuna kuna. Pritom je na ime razlike između plaćene i stvarne vrijednosti nekretnine Popecovoj tvrtki pribavljena korist od oko 4,1 milijun kuna, dok je županija oštećena za 5,6 milijuna kuna.
Tereti je se i zbog neosnovanog plaćanja savjetnika, odnosno da je od lipnja 2009. do travnja 2014. donijela više odluka o imenovanju članova Savjeta županice, za što im je isplaćivana mjesečna naknada od 5000 kuna neto, iako su oni za te poslove primali plaću.
Time je oštećen županijski proračun za više od šest milijuna kuna. Ujedno se s vijećnicima, prijateljima i rodbinski povezanim osobama zaključivala ugovore o djelu, iako je znala da se ugovoreni poslovi i usluge neće izvršavati jer Županija za njihovo obavljanje nije imala nikakve potrebe.
Njima je ukupno za te 'usluge' sjelo 360.000 kuna, dok je županija oštećena za oko 673.000 kuna.
Na račun županije su se plaćala jela, pića, proslave rođendana, prehrambeni artikli za privatne potrebe čime je kroz devet godina županija prema sumnjama Uskoka oštećena za 326.000 kuna. U istom periodu, od 2005. do 2013., službenim karticama plaćala je privatne troškove hrane, pića i goriva, čime je županiju oštetila za 165.000 kuna.
PETAR ČOBANKOVIĆ
Jedan od rijetkih političara iz Sanaderova vremena koji je i odslužio svoju kaznu je nekadašnji ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković.
On je ujedno i najpoznatiji pokajnik iz optuženičkog svijeta političke korupcije koji je priznanjem da je oštetio državi proračun za desetke milijuna kuna preinačio godinu dana zatvorske kazne u guljenje 4,5 tona krumpira. Politiku je zamijenio vinogradima, a još od 2001. je predsjednik udruge Vudeco u Vinkovcima.
Novac zbog kojeg je osuđen na guljenje krumpira nije trebao vratiti. Nagodio se s USKOK-om u aferi Planinska te mu je kazna od godinu dana zatvora 07.03.2013. zamijenjena radom za opće dobro po principu da se jedan dan zatvora mijenja za dva sata rada za opće dobro. Kaznu je doslovce 'gulio' u Caritasovoj pučkoj kuhinji Osječko-đakovačke biskupije sve do 23.02.2014.
Iako je tada rekao kako mu je savjest mirna, tri godine kasnije zatražio je obnovu postupka, smatrajući da ga sud, unatoč priznanju nije trebao osuditi bez provjere činjenica.
Tvrdi da je tada bio pod pritiskom te da je sporazum s USKOK-om potpisao uplašen za život jer je zbog lošeg zdravlja znao da bi ga boravak u zatvoru i razvlačenje po sudovima mogli stajati glave.
Gdje je dogurao s obnavljanjem postupa pokušali smo od njega doznati, no na pozive ne odgovara.
BERISLAV RONČEVIĆ
Sjećamo se i HDZ-ova nekadašnjeg ministra obrane Berislava Rončevića i slučaja " Kamion". Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić 2009. našli su se na udaru policije upravo zbog te afere.
U prvom suđenju Rončević je bio osuđen na četiri, a Bačić na dvije godine, ali je Vrhovni sud slučaj vratio na ponovno suđenje. Na kraju je Rončević u siječnju oslobođen optužbi da je zlorabio položaj i ovlasti i tako oštetio MORH za oko 10 milijuna kuna.
IVAN HERAK
U zatvoru je proveo 16 mjeseci i nekadašnji ministar turizma Ivan Herak no na kraju je bio oslobođen svih optužbi. Teretilo ga se da je u ljeto 1999. isplanirao novcem Ministarstva podmiri kredite svog poduzeća Midinvesta prema Riječkoj banci.
Radilo se navodno o 215.000 nekadašnjim njemačkih maraka. Ujedno ga se teretio da je s dijelom novca Ministarstva, umjesto u rapsku turističku tvrtku Imperial, uložio u skupocjeni BMW. Vrhovni sud ga je pravomoćno oslobodio svih optužbi 2009. Bivši ministar turizma Herak u zatvoru proveo 16 mjeseci pa oslobođen svih optužbi.
U drugom postupku koji je bio okončan 2005. Ivan Herak i Matej Majić bili osuđeni na zatvorske kazne, Vrhovni sud je 2009. ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Teretilo ih se za štetu od preko tri milijuna kuna pri pogodovanju Majićevoj tvrtki Croatia golf s izravnom pogodbom za izradu dokumentacije za golf terene, a što je dobilo epilog krajem 2010. oslobađajućom presudom.
Prema optužnici Herak je kao ministar turizma dugove svog poduzeća prema tvrtki Baxmar podmirivao tako što ih je preko Hrvatske turističke zajednice prebacivao Majićevom Croatia golfu. Teretilo ga se da je od Majićeve tvrtke naručio navodno neupotrebljivu dokumentaciju i tako priskrbio protupravnu korist od 3,1 milijuna kuna. Sutkinja Dorijana Dolenc Kujundžić je zaključila kako niti jedna od optužbi nije dokazana.
IVO SANADER
Najpoznatiji slučaj pada političkog moćnika je slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera. Nagodinu će se obilježiti prvo desetljeće suđenja Sanaderu za Fimi mediju za koju je Uskok nedavno izmijenio optužnicu. Tereti Sanadera da je sebi pribavio 15,2 milijuna kuna, dok se HDZ tereti za pribavljanje nepripadajuće imovinske koristi od 24,2 milijuna kuna.
Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media, u slučaju koji je postao sinonim korupcije u hrvatskoj politici, formalno je krenuo iznova krajem siječnja, a posljednjih mjeseci rasprave se nisu održavale zbog epidemije i potresa. Na prvom su suđenju 2013. Svi optuženi među kojima i HDZ, izjasnili su se d anisu nisu krivi, ali su bili nepravomoćno osuđeni, no presudu je 2015. ukinuo Vrhovni sud.
Uz Sanadera koji je ranije u ovom slučaju nepravomoćno dobio devet godina zatvora i stranke kažnjene s pet milijuna kuna, na optuženičkoj klupi su i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade i stranke Ratko Maček.
Ivo Sanader u zatvoru služi kaznu za slučaj Palaninska. Vrhovni sud mu je preinačio kaznu s četiri na šest godina zatvora objasnivši kako je kazna prvostupanjskog suda preblaga jer je riječ o osmišljenoj političkoj korupciji u njenom najtežem obliku. U prosincu je 2019. nepravomoćno osuđen za mito primljeno od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine, a 2018. za profitersku proviziju od austrijske Hypo banke. Nepravomoćno je oslobođen optužbi za prodaju jeftinije HEP-ove struje tvrtki Dioki...
NADAN VIDOŠEVIĆ
Prema optužnici u aferi Remorker iz 2015. bivši šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević je sa svojim okrivljenim suradnicima izvlačio novac iz HGK preko lažnih faktura. Radilo se o poslovima koji, kako tvrdi USKOK, za HGK nikada nisu odrađeni, ali je Vidošević odobrio njihovo plaćanje. Od izvučenog iznosa 90 posto mu je vraćano, te je tako, kako navodi optužba, izvučeno nešto manje od 39 milijuna kuna.
U međuvremenu je Vidošević uspio dokazati da je legalno stekao 26 nekretnina i 444 umjetnine čija je vrijednost 22,4 milijuna kuna. Sumnjivo je ostalo još 9,2 milijuna kuna. Među optuženima je i njegova dugogodišnja najbliža suradnica Zdenka Peternel, a na optuženičkoj klupi su i Josipa Mladinov, Jasna Mikić i Jadranka Ivčić koje su također porekle krivnju. Drugi krak Remorkera protegnuo se do Hrvatskih autocesta, a kao glavni osumnjičenik u tom dijelu istrage optužen je bio bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta koji je u rujnu 2019. godine nepravomoćno oslobođen.
Inače, Vidošević je član Upravnog odbora HAMAG-BICRO, Zagreb od 2002. , KRAŠ-ESOP, d.o.o. registriran je za djelatnost Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem , član društva stoji u Poslovnoj, HGA ZAGREB, Zagreb - HRVATSKA GARANCIJSKA AGENCIJA stoji da je član nadzornog odbora od 2004. i da su mu to sve aktivne funkcije.
Iako mu je sva imovina nakon pokretanja postupka bila blokiranja, 2017. se pisalo kako svoj ranč iznajmljuje po cijeni od 2.500 eura za tri dana od petka do nedjelje. Dodatni trošak predstavlja hrana od 350 kuna po osobi, a zainteresirani mogu unajmiti i šatore te stolove ili stolce. Gostima su na raspolaganju teren za mali nogomet, bazen, biljar i quad. Gradnju u Gorskom kotaru Vidošević je započeo 2005. godine. Te godine selo je bio posjetio i tadašnji premijer Ivo Sanader.
JOSIP PROTEGA
Prošlo je više od deset godina otkako je bankar Josip Protega uhićen je na graničnom prijelazu Bregana.
Bio je početak siječnja 2010., a Protega se vraćao sa skijanja kada je USKOK protiv njega pokretao proces zbog muljanja s milijunskim kreditima Hrvatske poštanske banke.
Protegi je 2018. izrečena prva sudska presuda po kojoj ga je Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu oslobodilo optužbi za odobravanje sumnjivih kredita Elektronskom medijskom centru iz Zagreba i istarskom dnevniku Glas Istre. Riječ je o 16, od ukupno više od 270 milijuna kuna problematičnih kreditnih plasmana najveće hrvatske banke iz vremena dok ju je vodila Protegina uprava. Optužbe su se odnosile na sumnjivo financiranje istarskog dnevnika Glasa Istre.
O preostalih 255 milijuna kuna visokorizičnih kredita Protegi se sudi u drugom procesu. Operacija u kojoj je s članovima svoje uprave uhićen dobila je kodni naziv Bankomat. Gotovo četiri mjeseca zbog toga je Protega proveo u istražnom zatvoru u Remetincu. Nakon izlaska izjavio je da mu je unutra bilo prekrasno. U njegovo vrijeme HPB je bila je u 99-postotnom vlasništvu države i Hrvatske pošte preko čijih je 1000 poslovnica poslovala ova banaka. Protega je sa svoje funkcije razriješen 2009.