Glavni cilj reforme zdravstva je dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, ali opći cilj je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš na samom početku svog gostovanja u Dnevniku HTV-a.
Ministar je u četvrtak predstavio novu reformu zdravstvenog sustava. naglasivši da su promjene nužne te da o tome govori već dvije godine.
Hrvatski građani za zdravstvo od plaća izdvajaju oko 970 eura dok je prosjek EU-a oko 3000 eura, a u Sloveniji se izdvaja 1897 eura.
- Hrvatska baštini kombinirani model punjena zdravstvenog proračuna. To je pomoću međugeneracijska solidarnost (Bismarckov model) i direktno izdvajanje iz državnog proračuna (Beveridgeov model). Stoga ovoj Vladi ne pada nam na pamet povećanje izdavanja iz plaća radnika, ali razgovarat ćemo o povećanom direktnom transferu iz državnog proračuna - kazao je Beroš.
Potvrdio je da se dugovi u zdravstvu povećavaju za oko 100 mil. kuna mjesečno. No, kako kaže, dobro je jer smo imali dobre ekonomske pokazatelje i ekonomsku sezonu pa se ove godine očekuju manje sanacije.
- Ova Vlada je, kao što vidite, i prošlih godina sanirala dugove u zdravstvu. Naš cilj je da ih ubuduće nema, a proračun za 2023. je povećan, s oko 2,7 mlrd. na 5,2 mlrd. direktnog transfera iz proračuna.
Ministar je naglasio da očekuje određene otpore, a poglavito od onih interesnih skupina koje imaju etablirane pozicije od kojih neće odustati. Prozvane skupine će se, kako kaže, same prepoznati.
- Poučene prošlim iskustvima vidjeli smo da parcijalne promjene određenih dijelova sustava ne daju rezultate prema tome mišljenja smo da jedino sveobuhvatna reforma može dati pozitivne rezultate. Vjerujem da će ova Vlada imati snage prepoznati sve opstruktivne elemente i riješiti izazove. To je naša dužnost. Moramo napraviti sve da zdravlje stavimo na prvo mjesto i ozdravimo zdravstveni sustav - dodao je.
Primarna zdravstvena zaštita je u potpunosti kadrovski devastirana.
- Ona mora biti baza i osnova zdravstvene zaštite. Mora sadržavati i najveći broj liječnika i pružati najveći broj zdravstvenih usluga. U sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti se mora rješavati najmanji broj problematike. Imamo situaciju da se u naše KBC-ove pacijenti odlaze na uobičajene preglede, a tamo ih ponekad liječnici primarne zaštite opravdano šalju jer nemaju resurse, a upravo to je nama cilj razmjestiti. To će koštati, ulaganje u kadrove, opremu, ali moramo pojačati primarnu zdravstvenu zaštitu kako bismo smanjili liste čekanja, posvetili se preventivi - rekao je.
Hrvatska ima 62 bolnice na manje od 4 milijuna stanovnika, ali je ministar istaknuo da Vlada i Ministarstvo neće ukidati bolnice. Bolnički sustav će reorganizirati tako da se bolnice kategoriziraju. Ne smatra da će naići na otpor lokalnih vlasti.
- Jedna od ideja je jedna opća bolnica po županiji, druge se moraju organski pripojiti, funkcionalno spajanje bolnica, nova mreža javnozdravstvene zaštite. Nećemo ukidati bolnice, ali bolnički sustav prilagodit ćemo novim izazovima - poručio je ministar.
Jedan od ciljeva ministra Beroša je i oživiti Imunološki zavod u Rugvici, a prvi korak bi trebao biti proizvodnja zmijskog antitoksina. Naglasio je da prvu zgradu i opremanje modulima za proizvodnju možemo očekivati već u veljači ili ožujku sljedeće godine.
- U tijeku je javni natječaj za projektno-tehničku dokumentaciju, ali i za izvođenje radova na novoj tvornici zmijskog antitoksina. Puno napora je uloženo od strane moje administracije da upogonimo taj projekt i oživimo ga na neki način - kazao je.
- Najveća bojazan mi je zasigurno neuspjeh, ali možda još više od neuspjeha se bojim da mi netko ne imputira da nisam dovoljno učinkovit jer mislim da je jedan od većih grijeha nedjelovanje. Možda ima onih koji misle da sam neučinkovit, ali ja i moja administracija se trudimo iz dana u dan opovrgnuti ih našim rezultatima. Ako nakon nekoliko desetljeća upogonimo tvornicu zmijskih antitoksina mislim da je to itekako dobar rezultat uz naš odgovor na Covid krizu - zaključio je ministar,