Sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku sazvana je danas zbog stanja i dugova u zdravstvu, a sazvali su je na temelju zahtjeva trećine članova Odbora, nakon što je prekinuta isporuka lijekova u 33 bolnice.

POGLEDAJTE VIDEO

Ministar zdravstva Vili Beroš na Odboru je istaknuo kako su ukupne obveze u zdravstvenom sustavu na dan 30. rujna iznosile 13,8 milijardi kuna, a dospjele obveze 6,2 milijardi kuna. Ministar financija Zdravko Marić naglasio je kako se ukupni dug popeo na oko 10,5 milijardi kuna, od čega se čak polovica, dakle između 4,5 i 5 milijardi kuna, odnosi na dug prema veledrogerijama. 

DUGOVI U ZDRAVSTVU Beroš: Liječnici možda nisu baš najbolji izbor za vođenje bolnica

Ministri su sudjelovali na sjednici preko video veze jer su uoči nje čekali rezultate testiranja, koji su naposljetku bili negativni pa su se kasnije i sastali s predstavnicima veledrogerija. 

- Sastanak je bio konstruktivan, dobili smo neke konkretne iznose koje ćemo dobiti nakon rebalansa Državnog proračuna za dugovanja bolnica, koji se očekuje u studenom, a do tog rebalansa će isporuka lijekova i medicinskih proizvoda biti otežana. Mi se već susrećemo s određenim blokadama od strane dobavljača i nestašicama lijekova, tako da ni ne možemo isporučiti ono što na zalihama nemamo - rekla je Diana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija. 

Ministar Marić, dodala je, na sastanku im je poručio kako si je zadao osobni cilj, a to je da se o dugovima u zdravstvu više ne priča i da se to riješi u razumnom roku.

Ministri su se, podsjetimo, testirali na koronu jer je ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac, pozitivna na koronu, a u subotu su svi zajedno bili na sastanku u Vladi.  

- Osjećam se dobro, a nadam se da ću i dalje ostati negativan. I to želim svim hrvatskim građanima - poručio je Marić na pitanje o zdravlju. 

Što se tiče sastanka, prošao je dobro, u konstruktivnom dijalogu, dodao je. 

- Ima uvijek nekakvih turbulencija. Svi se slažemo da je zdravstveni sustav izuzetno važan. Bilo bi sjajno kad bi problematika dugova prema veledrogerijama bila jedini problem s kojim se suočavamo u sustavu zdravstva, no nažalost nije. Kad bi i stari dugovi bili samo problem, isto bi bilo sjajno, ali ni to nije tako - rekao je dodavši da zdravstveni sustav svaki mjesec generira oko 220 milijuna troškova.

Podsjetio je kako su veledrogerijama u petak isplatili 300 milijuna kuna za podmirenje obveza.

- Nužno je da se donesu određene mjere da ne dođe do generiranja novih obveza i dugova. Zakonske osnove za novo                                                       plaćanje prije rebalansa nemamo. Rebalans je na Vladi u četvrtak, a glasanje u Saboru 11. studenog, to je razdoblje od tri tjedna u kojem je potrebno vidjeti kako osigurati da se nastavi kontinuitet opskrbe - rekao je Marić. Najavio je da će biti dodatni transfer prema HZZO-u, čiji su prihodi također u padu. 

Otkrio je i koliko će to rebalansom osigurati novca veledrogerijama.

- Povrh 300 milijuna kuna, iz Državnog proračuna će biti osigurano na Ministarstvu zdravstva biti dodatnih 1,340 milijarde u rebalansu i još 200 milijuna za HZZO, sveukupno paket je 1,8 milijardi kuna - rekao je Marić.

Više detalja o tome gdje će i kako naći taj novac u proračunu reći će u četvrtak na sjednici Vlade.

LOŠE STANJE U COVID BOLNICI Beroš poslao inspekciju, osoblje KB Dubrava se žali na uvjete: 'Malo nas je, nema ni lijekova'

Marić je rekao kako mirovine niti u jednom trenutku neće biti pod znakom pitanja.

- To odgovorno tvrdim - poručio je dodavši kako treba gledati unaprijed i prilikom kreiranja proračuna za iduću godinu.

- Uskoro će krenuti cijepljenje i gospodarski oporavak i tu je jako važno imati dobru startnu poziciju. Ove godine smo cijele javne financije stavili u funkciju rasta gospodarstva i to je dobro, ali ne možemo dopustiti da nam se ponove greške iz prošlosti, da javne financije dovedemo ponovno u visoku neravnotežu - naglasio je dodavši kako i od iduće godine vidi trend smanjenja javnog duga i to za dva postotna boda godišnje.

Beroš: Vjerujem da će zalihe izdržati do rebalansa

- Sagledavajući stanje, za sada još pojedine bolnice nisu iskazale nedostatak lijekova, stoga pretpostavljam da imaju rezerve lijekova koje će biti dostatne da pokriju potrebe do rebalansa - rekao je Beroš.

I njegov test je negativan što mu garantira, rekao je, da idućih 48 sata nije zarazan. 

- Virusa se inače ne bojim, ako ga i dobijem vjerujem da ću kao i većina građana uspjeti preboljeti tu bolest - rekao je. 

Osvrnuo se i na pismo jedne liječnice iz KB Dubrava koja je otkrila kako pacijenti ne dobivaju redovito obroke, da nedostaju lijekovi, kisik i ponovio kako je poslao zdravstvenu inspekciju.

- Nakon što sam jutros dobio te informacije, razgovarao sam s koordinatorom za bolničko liječenje Covid pozitivnih koji mi je rekao da se brinu o prehrani i da je moguće da netko ne dobije na vrijeme jelo obzirom na prijem novih 40-ak pacijenata dnevno. To je nedopustivo i zato sam i poslao inspekciju da vidimo kakvo je stanje - rekao je Beroš i dodao da izvješće inspekcije još nije dobio.

Informaciju o tome da je u toj bolnici došlo do nestašice lijekova, dodao je, nije dobio.

- Da je došlo, vjerujem da bi i do mene ta informacija došla - rekao je.

Kada je riječ o kontroli nad epidemijom i prijemu Covid pozitivnih bolesnika, smatra da ju nisu izgubili.

- Svojim neodgovornim ponašanjem svi mi skupa doprinijeli smo da brojke rastu, ali to nije specifikum samo naše države - rekao je Beroš i dodao da se događa ono što su predvidjeli da bi se moglo dogoditi dolaskom hladnijeg vremena. Kaže da ga brine što raste broj dnevno hospitaliziranih, ali i da imaju planove zbog čega vjeruje da će moći zbrinuti sve bolesnike, ukoliko epidemija ne bude ekstremno velikih razmjera.

- Pretpostavljam da neće biti sami kreveti glavni izazov. Veći izazov mogli bi predstavljati zdravstveni djelatnici koji bi mogli nedostajati. To će ovisiti o ulasku virusa u zdravstveni sustav. Pokušavamo napraviti sve da osiguramo dodatne kapacitete - rekao je Beroš i spomenuo poziv umirovljenim liječnicima, ali ne u smislu da oni budu u kontaktu s Covid pozitivnim pacijentima.

- Preko tisuću njegovatelja i njegovateljica je na Zavodu za zapošljavanje, apsolutno je moguće računati i na njih, a računamo i na liječnike koji su u fazi rada pod nadzorom, na studente koji su na završnoj godini studija, ali i onim sestrama koji su na završnoj godini svog edukacijskog ciklusa - rekao je dodavši kako je sad apsolutno nemoguće predvidjeti hoće li biti potrebe za tim niti dokad će postojati potreba za tercijarnim kapacitetima.

Govoreći o dugovima u zdravstvu, istaknuo je kako Hrvatska izdvaja oko 800 eura po glavi stanovnika, dok je eu prosjek oko 3000 eura, no da unatoč tome Hrvati imaju gotovo jednaka prava na razini skandinavskih zemalja.

- Ako me pitate kako je to moguće, nemam odgovor, no činjenica je da su mnoga, odnosno sva prava dostupna hrvatskim građanima. Istina je da postoje liste čekanja i da nismo negdje potpuno funkcionalni i da se dogodi poneka greška, no u cjelini bi mogli ocijeniti naš zdravstveni sustav vrlo dobrom, ako ne i odličnom ocjenom - dodao je. 

Naglasio je kako se moraju povećati doprinosi i izdvajanja iz Državnog proračuna ako se želi i dalje osigurati da građani imaju osigurana sva prava.

Na pitanje novinara o preminuloj maturantici u Splitu, rekao je kako ne može sa svim detaljima izlaziti u javnost obzirom na Zakon, ali da je imala respiratornu i kardijalnu problematiku koja je svakako doprinijela da dođe do smrtnog ishoda.