Volim meteorologiju. Sva mjerenja koja radimo uglavnom vidimo na prognozama. Kad mjerimo i upisujemo podatke, osjećam se kao da pomažem ljudima da znaju kakvo će vrijeme biti. Ispričao nam je to Anteo Vukasović (14), učenik 8. razreda Osnovne škole “Josip Pupačić” iz Omiša.
Omiška škola se prije dvije godine uključila u međunarodni projekt GLOBE, koji je pokrenuo nekadašnji američki potpredsjednik i ekološki aktivist Al Gore.
GLOBE (Global Learning and Observations to Benefit the Environment) znanstveno-obrazovni je program namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola. Projekt je počeo 1994. godine i cilj mu je razvijati svijest o potrebi očuvanja i zaštite okoliša. Zato učenici uključeni u GLOBE obavljaju atmosferska, hidrološka, fenološka, pedološka i biometrijska mjerenja primjerena svojoj dobi i mogućnostima škole. U svijetu je 20.000 škola uključenih u GLOBE program, a među njima i 200 hrvatskih. Svaki dan, i nedjeljom i praznikom, 80 omiških učenika od 6. do. 8. razreda, na dvjema školskim meteorološkim mjernim postajama mjere trenutačnu, minimalnu i maksimalnu temperaturu, tlak i vlažnost zraka, brzinu i smjer vjetra, količinu oborina i štošta drugo.
Svoje podatke objavljuju u međunarodnoj GLOBE bazi, ali i na meteorološkom portalu Pljusak.com.
- Učenici uključivanjem u GLOBE program proširuju svoja znanja, primjenjuju ih u svjeom životnom okruženju, upoznaju osnovne metode istraživačkog rada, uče pisati istraživačke radove te razvijaju ekološku svijest brinući o okolišu. Inače, GLOBE bazu podataka i protokole koristimo u velikom broju predmeta u našoj školi. Tako rad s tom bazom podataka doboro je došao učenicima u nastavi matematike i informatike, geografije, prirode, biologije i kemije. GLOBE kod učenika potiče razvoj prirodoslovnih kompetencija, a možda, tko zna, određuju i njihov izbor škole te zanimanja u budućnosti - rekla je profesorica biologije i kemije Tamara Banović, koja je uz profesora geografije Ivicu Štrpca učenicima otvorila vrata ove globalne zajednice koja sustavno radi na dobrobiti okoliša.
Omiški članovi GLOBE grupe od siječnja 2015. godine sudjeluju i u NASA-inu projektu - Soil Moisture Active Passive (SMAP) Satellite Mission, u okviru kojeg letjelica SMAP iz orbite mjeri vlagu površine tla te izračunava dnevne karte vlage u tlu uz globalnu pokrivenost svaka tri dana.
- Hrvatski učenici su i prvi u svijetu koji sudjeluju na izradi karte stabilnih izotopa u oborinama. Planirano vrijeme trajanja SMAP projekta je tri godine, a naši učenici vrše mjerenja vlage tla uz školsku postaju te unose podatke na GLOBE serveru. Podaci se koriste u znanstvene svrhe te se mogu koristiti i uspoređivati s podacima sa satelita ili bilo koje druge škole na svijetu uključene u projekt. Osim toga, provodimo projekt izrade karta stabilnih izotopa u oborinama u suradnji s Medicinskim fakultetom u Rijeci kojima mjesečno šaljemo uzorke s dviju naših mjernih postaja i ukupnu količinu oborina za taj mjesec. Cilj je izraditi karte stabilnih izotopa oborina u Hrvatskoj - objasnio je prof. Štrbac.
Omiški su đaci u suradnji s astronomskom grupom proveli Eratostenov eksperiment kojim se mjeri opseg Zemlje po meridijanu pomoću štapa i sjene, u trenutku kad sunčeve zrake padaju na ekvator pod pravim kutom.
- U ovaj projekt sam se uključio zbog toga što želim biti dio skupine koja se bavi očuvanjem okoliša, a posebice jer smatram da je sve manje ljudi kojih zanima okoliš i koji misle da je briga za njega suvišna. Želim im pokazati da su u krivu te da se i oni nakon što vide nas uključe u ovaj, itekako, zanimljiv projekt - izjavio je Toni Stanić Lučin (13), učenik 7. razreda.
Učenica istog razreda Ana Banović (13) također je jako zadovoljna radom u GLOBE projektu.
- Učimo jako puno, i to u opuštenoj atmosferi. Posebno se veselim ekološkim akcijama - rekla je Ana.
Vrijedni ekolozi: Čiste Dinaru i Cetinu od smeća
Omiški đaci surađuju i s Planinarskim društvom Imber. U zajedničkoj akciji u ožujku su sakupili više od 50 kilograma raznog smeća na planini Dinari. Čistili su i kanjon rijeke Cetine.
- Na taj smo način očistili i uljepšali planinsku stazu, ali isto tako razvijanjem ekološke svijesti pomogli našoj Zemlji – rekla nam je profesorica Banović.