To je to što me zanima!

'Znanja starijih u poljoprivredi doprinose održivom razvoju'

Stanari doma za starije i nemoćne “Ivan Pavao Drugi” dobivaju komfor, ali i mjesto gdje mogu raditi, obrađuju vrt i uzgajaju povrće za obroke u domu, a boravak je personaliziran prema potrebama
Vidi originalni članak

U društvu, dok mladi često istražuju svijet i grade svoje karijere, starije osobe često ostaju u sjeni. No, njihova uloga je ključna – poput tihih rijeka koje oblikuju krajolik. Dok demografija mijenja tokove, a mladi odlaze iz zemlje u potrazi za novim horizontima, stariji građani ostaju temelj našeg društva.

Stariji su naša živa povijest, ispunjeni iskustvom, mudrošću i često obrazovani. Njihova prisutnost nije samo statistika – to su životi koji su oblikovali našu prošlost i koji će utjecati na našu budućnost.

U Europi, za razliku od Amerike, postoji snažna socijalna politika usmjerena prema umirovljenicima. Europski stup socijalnih prava, proklamiran 2017. godine, potvrđuje predanost Unije osiguravanju boljih životnih i radnih uvjeta. Ova politika obuhvaća poticanje zapošljavanja, odgovarajuću socijalnu zaštitu i dijalog između uprave i zaposlenika.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

No, kako održati ovu socijalnu politiku? Ključ leži u ravnoteži između ekonomske održivosti i brige za starije građane. Potrebno je ulagati u obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalne usluge. Važno je osigurati da umirovljenici imaju dostojanstvenu starost, bez straha od siromaštva ili usamljenosti. Dijalog između generacija također je ključan. Mladi i stari trebaju zajedno raditi na stvaranju društva koje cijeni iskustvo, mudrost i doprinos svih generacija. Samo tako možemo sačuvati most između prošlosti i budućnosti.

Neka naša budućnost bude obogaćena mostovima između generacija, gdje se isprepliću iskustvo i entuzijazam, gdje stariji mentoriraju mlade, a mladi donose svježe ideje. Jer samo zajedno gradimo društvo koje je otporno, raznoliko i humano.

Stariji i održivi razvoj

Zaleđe Zadra, skriveno u zelenim poljima i blagom povjetarcu, krije jednu inspirativnu poduzetničku priču. Njezin junak nije mladi inovator s vizionarskim planovima, već mudri gospodin Tomislav, koji je odlučio da budućnost leži u ulaganju u domove za starije.
Tomislavov poduzetnički pothvat nije običan starački dom. Njegova ideja je da dom funkcionira kao zajednica – mjesto gdje se isprepliću iskustvo i entuzijazam. Jer, kako kaže Tomislav, stariji ljudi nisu teret, već most između prošlosti i budućnosti.

Stariji su često prakticirali tradicionalnu poljoprivredu, znajući kako se prirodno boriti protiv pesticida. Njihovo znanje o uzgoju bilja, očuvanju tla i upotrebi obnovljivih izvora energije doprinosi održivom razvoju. Paradoksalno je da smo nekada manje koristili pesticide – krumpirova zlatica se rukama liječila, a ljuska od jaja služila je kao gnojivo.

PRVE STRANKINJE U DRŽAVNOM DOMU Umirovljene Višane njeguju tri Nepalke i Filipinka: Iznenadili ih visoki Hrvati, posao im se sviđa

No, industrija je došla, masovna poljoprivredna proizvodnja prevladala, a stariji su ostali s ispravnim navikama. Oni su ekolozi, sakupljaju plastičnu ambalažu i čine što mogu za održivi razvoj. Njihova mudrost i doprinos su neprocjenjivi.

U Zadarskoj županiji postoje starački domovi, a neki od njih su registrirani kao obiteljski domovi. Primjerice, veliki starački dom u Zadru, smješten u uvali Maestral, osnovao je Županija. Nedavno je otvoren i privatni smještaj za starije i nemoćne u Biljanima, pružajući skrb za 134 korisnika. Stariji ljudi nisu samo primatelji skrbi – oni su aktivni sudionici u stvaranju bolje budućnosti. Njihova
ekološka svijest, iskustvo i predanost čine nas jačima. Jer povezivanje niti vremena stvara mostove između generacija, a zajedno gradimo društvo koje cijeni prošlost i gradi održivu budućnost.

Jedinstvena platforma za starije koja povezuje lokalne poduzetnike

Zamislite maleni, zapušteni lokalitet koji je pretrpio posljedice rata. Kuće su bile razrušene, a ljudi su se borili za opstanak. No, iz tog kaosa rodila se jedna hrabra ideja – ideja koja je promijenila živote mnogih.

Tomislav Odžaković, čovjek koji je odrastao u tom istom lokalitetu, inspirirao se pričom o plodnoj zemlji Ravnih kotara i naslijeđenim znanjem njegovih predaka. Njegova strast bila je stvoriti nešto što će obogatiti njegovu zajednicu. I tako je rođena Agro Kotari, inovativna platforma koja je spojila različite poduzetnike – od OPG-ova do poljoprivrednika – u jedinstvenu mrežu.

MOJA PRIČA Kako su se zabavljali naši stari?: 'Makar padale sjekire, ja sam u subotu išla na čagu'

Glavna inspiracija? Dom za starije. Tomislav je shvatio da lokalitet nudi idealne uvjete za visok standard starenja. Udaljenost od gradske vreve, prostrane površine i kultivirana priroda – sve je to bilo tu. Spojio je svoje znanje o građevinarstvu, smještaju i proizvodnji hrane kako bi stvorio oazu za starije.

Danas, Agro Kotari zapošljavaju 60 ljudi, a suradnja s malim firmama iz lokaliteta cvjeta. Ruševine su zamijenjene zelenim vrtovima, a stariji ljudi uživaju u miru i ljepoti koju su zajedno stvorili. Tomislavova vizija nije samo stvorila radna mjesta – ona je stvorila zajednicu. I dok sunce zalazi nad Kotarima, Tomislav zna da je njegova ideja postala stvarnost.

Od ruševina do oaza – priča o snazi poduzetništva i zajedništva

Boravak u ovom Domu je personaliziran te ovisi o potrebama svakog korisnika. Ovisi o vrsti invaliditeta, te vrsti njege.

Dom za starije i nemoćne “Ivan Pavao Drugi” realizirao je investiciju vrijednu 30 milijuna kuna na zemljištu od deset tisuća četvornih metara. Na 3000 kvadrata ovaj dom ima 54 sobe, 98 korisnika i 56 zaposlenih. Sve sobe i cijeli objekt su visoke kategorije, a izvedba je koristila ekološke materijale visokog standarda i energetske učinkovitosti. Poštivali su se svi suvremeni energetski standardi.

Dom je prva privatna investicija ovog tipa u Zadarskoj županiji. U Dalmaciji još nema sličnih investicija s ovakvim komforom. Iako u blizini, u Zemuniku, postoji starački dom u državnom vlasništvu, ne može se uspoređivati s Ivanom Pavlom Drugim po sadržaju i kvaliteti usluge i gradnje. Osim toga, dom je licencirana ustanova, dok su ostale privatne investicije u ovom sektoru obično kućne ili obiteljske njege.

U parku su stanari doma trebali obrađivati vrtove i smatrati ih svojima tijekom boravka. Od povrća iz tih vrtova pripremat će se obroci u domu. Također, na tom prostoru trebali su biti nasadi vinograda, smokava, višanja maraske, badema i drugog voća, sve u sustavu ekološke proizvodnje. Stanari sudjeluju u obradi vrtova, koji tamo već postoje i imaju vanjske suradnike koji brinu o kvaliteti domaće proizvodnje hrane.

Dom koji je od 2010. godine u izgradnji pruža visoku razinu usluge, uključujući stalnu liječničku skrb, fizioterapeute, medicinske sestre i druge stručnjake koji revno rade u Biljanima donjim, a ipak kako kažu zaposlenici nisu svi stariji ljudi za rad u vrtu nekima je draže ležati. Oni koji su sa sela njima je draže kopati jer su navikli na taj rad u vrtu i na zemlji.

AKTIVNO STARENJE U DIGITALNOM DOBU Projekt 'Boomer' za digitalno opismenjivanje starijih osoba

Europska komisija neizravno investira u izgradnju i rad domova za starije putem fondova i programa koji podržavaju socijalnu infrastrukturu i zdravstvene usluge. Primjerice, u Hrvatskoj su nedavno uručeni ugovori za izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe, ukupne vrijednosti od 159 milijuna eura. Ti centri će pružati smještajne kapacitete i izvaninstitucijske usluge za više od 4500 korisnika.

Povezivanje tradicije i kvalitete

Preko Paškog mosta na Otoku Pagu, Marija Gligora, osnivačica Sirane Gligora, predstavlja inspirativan primjer kako se tradicija i znanje prenose na nove generacije. Njezin sir “Kolan” je pravi klasik i najstariji sir iz Sirane Gligora.

Nastao je 1996. godine, kada je jedino mlijeko koje je Marija i njezin suprug Ivan Gligora mogli otkupiti bilo kravlje mlijeko iz zadarskog zaleđa. Iako je inspiracija za njegovo stvaranje bio sir trapist, Kolan je evoluirao u kategoriju za sebe.

Na etiketi se oduvijek nalazi crkvica Sv. Jerolima u Kolanjskom polju. Ovaj tvrdi kravlji sir s ugodnim aromama i čvrstim, strukturiranim tijestom danas je jedan od najprodavanijih u Hrvatskoj. Marija Gligora svojim radom i predanošću doprinosi očuvanju tradicije i kvalitete, a njezin sir “Kolan” svjedoči o bogatstvu hrvatske gastronomske baštine.

U Sirani Gligora, koja se nalazi u Kolanu na otoku Pagu, trenutno radi 35 zaposlenika. Ova sirana je poznata po proizvodnji vrhunskih sireva, a njihov Paški sir je posebno cijenjen.

Marija Gligora, osnivačica Sirane Gligora, nije samo prenijela svoje znanje i strast prema tradicionalnoj proizvodnji sira, već je inspirirala i svoje nasljednike. Njihova predanost i inovativnost doveli su do razvoja tvornice u Kolanu na otoku Pagu. Ondje su zaposlili druge ljude i nastavili proizvoditi vrhunske sireve, skute i ostale tradicionalne proizvode Otoka Paga. Ta kombinacija tradicije i kvalitete postala je vrijedna baština, a Sirana Gligora danas je prepoznata kao jedan od vodećih proizvođača sireva u Hrvatskoj. Njihova priča svjedoči o važnosti očuvanja starih zanata i znanja te kako se ona može uspješno prenositi na nove generacije.

Marija Gligora, ne samo da je stručnjakinja u proizvodnji sireva, već također ima svoj profil na društvenim mrežama. Na tom profilu Marija dijeli fotografije prekrasnog cvijeća iz svog vrta, pokazujući svoju ljubav prema prirodi i estetici. Također s ponosom promovira proizvode svoje sirane u Kolanu “Gligora”. Njezin entuzijazam i posvećenost inspiriraju mnoge, a njezina prisutnost na
društvenim mrežama omogućava joj da poveže sebe, svoje proizvode i svoju zajednicu.

Što se tiče poticanja poduzetništva kod starijih ljudi, to je složenije pitanje. Stariji često imaju bogato iskustvo i znanje, što može biti korisno za pokretanje vlastitih poslova ili sudjelovanje u postojećim poduzetničkim inicijativama. Međutim, specifične inicijative koje potiču poduzetništvo kod starijih ljudi ovise o nacionalnim politikama i programima. Uključivanje agro proizvodnje u ove inicijative može biti korisno, jer stariji ljudi često imaju vještine i znanje u poljoprivredi. Važno je da se osigura podrška, obuka i resursi kako bi se starijima omogućilo da uspješno sudjeluju u poduzetništvu i doprinesu zajednici.

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare