Stručnjak za vina iz poznate britanske vinarije Aldi, Sam Caporn, kaže kako neki uzgajivači koji prate biodinamički uzgoj vjeruju da ciklus Mjeseca i zvijezde utječu na okus nekog vina. Svaki od dvanaest mjeseci tijekom godine, koji obilježavaju i određeni znak zodijaka, vinu daje poseban okus.
Postoje četiri "kategorije" okusa, a naziv svake kategoriji odgovara dijelu biljke koji uspijeva u tim mjesecima. Razdoblje "korijena" tako obilježavaju znak Djevice, Jaraca i Bika, razdoblje "cvijeta" obilježava Vaga, Vodenjak i Blizanci, razdoblje "lista" je u Škorpionu, Ribama i Raku, a razdoblje "voća" u Strijelcu, Ovnu i Lavu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dani voća i cvijeća smatraju se najboljim za ispijanje vina, tvrde proizvođači biodinamike. To znači da se najbolje vino smatra onim u mjesecima zračnih i vatrenih znakova. Sada u znaku Vodenjaka možemo uživati u finom okusu vina, sve do 19. veljače.
U mjesecima "cvijeta" ili "voća" bijela vina navodno imaju aromatičniji okus, dok crvena imaju "mekanije" tanine. Suprotno tome, vina mogu biti "prigušena" ili "grubljeg" okusa u dane "korijena" (obilježavaju ih zemljani znakovi) i "listova" (obilježavaju ih vodeni znakovi).
Ovaj pristup okusu povezan je s metodom sadnje poznatijom kao biodinamička sadnja odnosno biodinamička poljoprivreda - oblik organskog uzgoja koji uključuje određene astrološke i duhovne principe i prakse.
Međutim neki stručnjaci kažu da se osim zbog kalendara okus (odnosno kako nešto doživljavamo) može mijenjati zbog mnoštva drugih čimbenika koji mogu utjecati na našu sposobnost raspoznavanja okusa.
- Tema biodinamičkih vina je zaista fascinantna i obično izaziva popriličnu strast i skepticizam - kaže Sam.
Ali neki od najprestižnijih proizvođača vina na svijetu već su usvojili su ovu metodu, uključujući Domaine de la Romanée Conti u Francuskoj.
- Ideja uzgajivača grožđa koji se savjetuju s Univerzumom, doista djeluje pomalo otkačeno, ali mnogi ljudi vjeruju da to jako utječe na kvalitetu i život tla te općenito zdravlje uroda, pa i grožđa. U svijetu vina postoji izraz da se u vinogradu prave sjajna vina. I ja sam ljubitelj vina načinjenih na ovaj način - otkriva.
Što je biodinamički uzgoj?
Kao i biodinamička poljoprivreda općenito, tako se i biodinamički uzgoj grožđa temelji na učenjima dr. Rudolfa Steinera (1861-1925), austrijskog filozofa i mističara podrijetlom iz Međimurja (rođenog u mjestu Donji Kraljevac), osnivača antropozofskog pokreta (za kojeg drugi tvrde da je to pseudofilozofski nazor prema kojem navodno čovjek intuicijom i bez razmišljanja može spoznati natprirodne svjetove), spiritualističko-mističke doktrine, koja je u srži biodinamičkog uzgoja bilja. Njegovo slavno „Predavanje iz poljoprivrede“, 1924. godine, preteča je dobrom dijelu organskog pokreta u poljoprivredi. Biodinamički pristup smatra se konačnim, krajnjim oblikom organske poljoprivrede.
Budući da se radi o "pobuni protiv agrokemikalija", u biodinamičkom uzgoju grožđa zabranjena su kemijska gnojiva, herbicidi, pesticidi, sintetski sistemski fungicidi i slično. Vinograd se smatra jedinstvenim entitetom, uključujući tlo, koje ne ovisi (ili ne bi trebalo ovisiti) o spomenutim gnojivima. Među ekstremnije načine biodinamičkog uzgoja vinove loze svrstava se onaj koji sve poslove u vinogradu od sadnje do rezidbe itd., kao i primjenu dopuštenih preparata i svih poslova u vinariji obavlja u skladu s mjesečevim mijenama, položaju planeta, ritmom prirode, kozmičkim ritmovima s punim razumijevanjem tih sila, razumijevanjem ekološkog, energetskog i spiritualnog u prirodi. Ključ uspjeha, prema Steineru, leži u našem etičkom i skladnom odnosu s tlom, vegetacijom, životinjskim svijetom i jednih s drugima. Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama sumpor i bordoška juha.
Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira, objašnjeno je na stranici Vinopedia.hr.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: