Dolaskom hladnijih dana ljekovita snaga biljaka uglavnom je koncentrirana u njihovu korijenju.
Cikorija ili vodopija (Cichorium intybus) stoljećima je poznata kao biljka s protuupalnim i antiseptičkim svojstvima pa se upotrebljavala u melemima za smanjivanje naticanja. Odnedavno je poznato da može smiriti upalu izazvanu reumatizmom ili gihtom. U ljekovite svrhe upotrebljavaju se listovi, cvjetovi i korijen cikorije.
Cijela biljka bogata je inulinom koji potiče razvoj bakterija koje su potrebne da bi crijeva uredno radila. Potiče apetit, izlučivanje želučanih i probavnih žlijezda te pražnjenje crijeva. Poboljšava rad jetara, žučnog mjehura, bubrega i poticajno utječe na metabolizam, što je karakteristično za biljke koje imaju velike količine inulina.
Zbog toga cikorija može biti preventiva, ali i lijek za probleme kao što su usporena probava, čirevi probavnog trakta i nadimanje. Također se pokazalo da inulin može snižavati razinu kolesterola u krvi. Budući da snižava i razine šećera u krvi, cikorija je prikladna hrana za dijabetičare. Osim inulina, ima i gorke spojeve koji potiču izlučivanje želučanih sokova te soka koji luči žučni mjehur. Taj učinak omogućuje bolji rad jetre.
Čičak (Arctium lappa) vrlo je raširen korov, ali i ljekovita biljka. U tradicionalnoj medicini korijen čička rabio se uglavnom za čišćenje krvi u liječenju psorijaze, ekcema, gnojnih rana i ranica u ustima. Masti od listova nanosile su se na bolne reumatične zglobove, čaj od mladog lišća rabio se u liječenju katara želuca i nadutosti, a sjeme čička povremeno bi zamijenilo list ili korijen. Danas se čičak i dalje rabi za liječenje bolesti kože, no najčešće se rabi samo korijen biljke.
Tako se kreme ili losioni od čička propisuju za liječenje ispucane kože, površinskih ozljeda i ugriza kukaca, a korijen se propisuje za unutarnju uporabu pri pojavi bolesti vezanih uz masnu kožu, primjerice akni, čireva te sličnih poremećaja.
Korijen potiče mokrenje te pomaže uklanjanju otpadnih tvari iz organizma, što ga čini učinkovitim sredstvom za čišćenje od otrova. Pokusi su pokazali da korijen ima antibakterijska i protugljivična svojstva. Osim toga, snižava razinu šećera u krvi pa može pomoći u liječenju dijabetesa.
Vrlo korisno je i korijenje maslačka - da biste dobili veliko korijenje, birajte biljke stare najmanje dvije godine. Najkvalitetnije je ono s nepokošena tla, gdje je zemlja bogata i rahla. U tvrđem tlu korijen može biti račvast i pretvrd.
Idealno vrijeme za skupljanje korijenja je od rujna do veljače – tad sadrži najviše inulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestka za kavu, na isti način kao što se to čini s korijenom cikorije.
Tijekom listopada još se mogu pronaći cvjetovi vrbovice (Epilobium Angustifolium), biljke čiji se nadzemni i podzemni dijelovi koriste u biljnoj medicini. Vrlo je učinkovita u liječenja problema urinarnih organa, posebno prostate. Uz pomoć vrbovice oboljela prostata katkad se oporavi dovoljno da je moguće zaobići operativne zahvate, a ako je operacija već obavljena, čaj od vrbovice uklanja žarenje ili druge tegobe koje se javljaju nakon nje.
1. Čaj od odoljena
Korijen odoljena (jednu do dvije žličice) prelijte šalicom vruće vode i ostavite da odstoji deset minuta. Popijte dvije, tri šalice na dan. Osobito se preporučuje prije spavanja.
2. Tinktura protiv nesanice
Prelijte 50 g svježe osušenoga korijena odoljena sa 100 ml 70-postotnog alkohola i ostavite da odstoji deset dana na toplome mjestu (na 25 do 30 stupnjeva). Procijedite u tamnu bočicu. Uzimajte od 15 do 20 kapljica na kocki šećera ili u pola čaše vode prije spavanja.
3. Giht i kamenac
Osušeni korijen odoljena (100 g) prelijte s pola litre vruće vode i ostavite da pokriveno stoji od 15 do 20 minuta. Dodajte kupki prije spavanja. Za liječenje gihta ili kamenca u mjehuru ponavljajte tijekom tjedan dana.
4. Kupka od pirike
Pola kilograma usitnjenog suhog podanka pirike prelijte s 3-4 litre kipuće vode i pokriveno ostavite da odstoji 1-2 sata. Procijedite i dodajte vodi za kupanje kod bolesti kostiju i zglobova te kožnih bolesti.
5. Tinktura od mirte
Potrebno vam je 200 g plodova mirte i litra 70-postotnog alkohola. Mirtu prelijte alkoholom i nakon 30 dana procijedite. Triput na dan stavite od 15 do 20 kapi u malo čaja ili vode te upotrijebite za ispiranje usta i grgljanje. Upotrebljavati za ispiranje ili za obloge.
6. Mast od mirte
Pripremite 100 ml tinkture od mirte i 200 g svinjske masti ili lanolina. U rastopljenu mast ulijte tinkturu i miješajte dok alkohol ne ispari. Maknite s vatre i ulijte u pripremljene posude. Čuvajte u hladnjaku. Rabi se za mazanje hemoroida, ujutro i navečer.
7. Sljezove kapi
Žlicu usitnjenog korijena bijelog sljeza prelijte s 2 dl hladne vode, namačite osam sati i procijedite. Pripremate li kapi za nos, stavite samo 50 mililitara vode. Svakog dana treba ih pripremati svježe. Pijte čaj u malim gutljajima. Kapi uzimajte nekoliko puta na dan, od tri do četiri kapi u svaku nosnicu.
8. Zamjena za kavu
Korijen cikorije opere se, očisti, izreže na komadiće i osuši u pećnici. Čuva se u papirnatoj ambalaži, na toplom i suhome mjestu. Dio koji ćemo koristiti za kavu dodatno prepržimo u pećnici da malo potamni. Ohladimo, meljemo u mlincu za kavu i koristimo umjesto kave.
9. Tinktura od gaveza
Priprema se tako da se 100 grama usitnjenog korijena gaveza stavi u staklenku, a zatim prelije litrom 70-postotnog alkohola ili jake rakije. Staklenka se potom dobro zatvori i ostavi da stoji na tamnome mjestu 12 dana uz povremeno protresanje. Potom se cijedi i čuva u tamnoj boci. Žlicu tinkture treba razblažiti sa 100 ml prokuhane vode pa upotrebljavati za ispiranje ili obloge.
10. Anđelika
Prelijte žličicu korijena anđelike s 3/4 šalice vode i postupno zagrijte do vrenja. Maknite s vatre, ostavite da stoji pet minuta i procijedite. Pripremljeni čaj podijelite u dvije doze i popijte tijekom dana, protiv probavnih problema, prehlade i kašlja.
11. Čaj od korijena čička
Korijen čička (od 5 do 7 grama) prelijte s 350 ml vode, pustite da zakuha, kuhajte deset minuta i procijedite. Kod reumatskih bolesti i za čišćenje organizma pijte triput na dan pola sata prije obroka. Može se rabiti i kao oblog protiv akni i kožnih čireva koji se nanosi jedanput ili dvaput na dan.
12. Za krvotok, jetru i bubrege
Pripremite 20 g korijena cikorije, 20 g preslice, 20 g gospine trave, 20 g matičnjaka i 20 g plodova borovice. Pomiješajte sve sastojke i stavite u staklenku. Pripremite čaj tako da stavite od 1 do 2 žličice u 250 ml vruće vode, ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Pijte od dvije do tri šalice na dan prije jela za regulaciju rada jetara, krvotoka, bubrega i živaca.
13. Čaj protiv akni
Potrebno vam je 10 g korijena cikorije, 10 g korijena maslačka, 10 g listova koprive, 10 g listova matičnjaka i 10 g cvjetova nevena. Pomiješajte sušeno bilje i stavite ga u staklenku. Čajnu žličicu mješavine prelijte šalicom hladne vode, zakuhajte i lagano kuhajte pet minuta. Ostavite da pokriveno stoji deset minuta i procijedite. Pijte čaj dvaput na dan, ujutro i navečer.
14. Melem od gaveza
Za pripremu ove masti potrebno vam je 50 grama korijena gaveza, 25 g listova gaveza i 500 g svinjske masti. Opranu svinjsku mast treba dobro zagrijati, dodati bilje, polako miješati na laganoj temperaturi i, kad se počne pjeniti, odmah skinuti s vatre i lagano miješati neko vrijeme. Mast se potom poklopi i ostavi da odstoji 24 sata.
Nakon toga je potrebno smjesu blago i lagano zagrijavati uz miješanje. Kad smjesa postane tekuća, tad je procijedite, ostavite da se još malo ohladi te ulijte u suhe i čiste staklenke. Po želji možete dodati po 15 kapi eteričnog ulja lavande i ružmarina. Čuvajte u hladnjaku. Ovo je jedan od najboljih biljnih melema protiv reume i išijasa, a djelotvoran je i protiv upaljenih hemoroida. Ako imate problema s koljenima, gavezovu mast lagano nanesite na bolna mjesta, omotajte plastičnom folijom, a potom vunenim šalom.
15. Iđirot za masažu
Prelijte 10 g zdrobljenog ili narezanog podanka iđirota sa 100 ml 70-postotnog alkohola i ostavite da odstoji od dva do tri tjedna te procijedite u tamne bočice. Umjesto alkohola možete upotrijebiti i kvalitetnu domaću rakiju. Tako pripremljena tinktura koristi se za masaže kod reumatskih bolesti, kod bolova u zglobovima i mišićima. Razrijeđena pomaže protiv osipa i ozeblina.
16. Čaj od cvjetova vrbovice
Količina od 20 grama suhog nadzemnog dijela vrbovice u cvatu prelije se s 200 ml kipuće vode. Sadržaj treba ostaviti da odstoji 2 sata, a zatim procijediti. Po 1 žlica ovako pripremljenog napitka uzima se 3-4 puta dnevno prije jela.
17. Kupka za reumu i živčane tegobe
Stavite 200 g nasjeckane anđelike (cijela biljka) u 5 l hladne vode i ostavite tijekom noći. Ujutro kuhajte 15-30 minuta i ulijte u pripremljenu kadu za kupanje temperature od 33 do 38°C. Ostanite u kupki deset minuta te ponavljajte prema želji i potrebi.
18. Za probavu
Potrebno vam je 30 g korijena cikorije, 20 g korijena maslačka, 20 g podanaka iđirota, 20 g plodova anisa i 20 g plodova komorača. Pomiješajte sve sastojke i stavite u staklenku. Žlicu čajne mješavine prelijte kipućom vodom, pokriveno ostavite da odstoji sat, dva i procijedite. Pijte nezaslađeno, dvaput na dan – ujutro i navečer prije jela.
19. Brašno od vrbovice
Rizomi vrbovice se ogule, očiste od tamnih dijelova, iskomadaju na sitnije dijelove i osuše. Ovako pripremljenu sirovinu smeljemo u mlincu za kavu. Dobivena smjesa se pomiješa u jednakim dijelovima s kukuruznim brašnom te koristi za pečenje kruha, pogačica i palačinki.
20. Korijen maslačka
Dvije žličice korijena i/ili listova maslačka prelijte s 250 ml vrele vode, ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Ujutro i navečer popijte po šalicu, najbolje pola sata prije jela. Preporučuje se protiv bubrežnih tegoba, zadržavanja vode, celulita i pretilosti.
Kasnim sortama jabuke koristi svaki sunčani dan
Kasne sorte jabuka ne berite prerano jer im koristi svaki sunčani dan dok su još na stablu - tako postaju slađe i ukusnije. Beru se kad se plodovi lako skidaju sa stabla skupa s peteljkom, odnosno kad počnu sami padati. Mrazne noći do -3°C dobro podnose, bez većih šteta. Smrznuto voće ne dirajte. Kasnije sorte krušaka ostavite do kraja mjeseca na stablu.
Na gredice se sije špinat, a sadi luk i zimske salate
U ovo doba možete posaditi luk i češnjak, premda taj posao možete odgoditi za studeni. Na gredice se može posijati špinat, a posaditi zimska salata, kelj i blitva. Ona će biti spremna za berbu u proljeće i tako popuniti prazninu do pojave drugih vrsta povrća. Pred kraj mjeseca možete posijati bob za najraniju berbu, iako u kontinentalnom dijelu neće uvijek uspjeti.
Erika, maćuhice i ukrasni kelj najbolje uspijevaju u humusu
Volite li imati cvijeće na balkonu, početak listopada je pravo vrijeme da ljetne vrste zamijenite zimskima. Dobar izbor je erika koja pripada porodici vrijesova. Boje variraju od crvene, ružičaste do bijele. Dobro izgledaju u kombinaciji s ukrasnim keljom ili maćuhicama koje se još mogu saditi na balkone ili u vrtove.
Najbolje ju je posaditi u zemlju bogatu humusom. Maćuhice cvatu cijelu jesen, tijekom zime ako je blaga, te u rano proljeće sve do travnja, a mogu se nabaviti u različitim bojama, baš kao i krizanteme. Postoje krizanteme velikocvjetnih i sitnocvjetnih, pompon i jednostavnih sorti. Lagani jesenski mrazovi im ne škode.