Na ravnicama općine Crau na jugu Francuske istraživači koje financira EU osmislili su nov pristup očuvanju voda koji lokalnim poljoprivrednicima omogućuje da prodaju i kupuju svoja prava na vodu tijekom sušnih razdoblja te učinkovitije raspodjeljuju vodu.
U slučaju nestašice vode novom se shemom potiče poljoprivrednike da smanje svoju potrošnju vode ili da zatraže dodatnu vodu iz očuvanih komunalnih podzemnih voda, ovisno o svojim potrebama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Od poljoprivrednika se također traži da odrede minimalnu cijenu koju su voljni platiti za dodatnu vodu ili minimalnu cijenu koju bi prihvatili u zamjenu za smanjenje potrošnje vode.
Pokus u općini Crau jedan je od šest Živih laboratorija (eng. Living lab) koji su osnovani u okviru četverogodišnjeg projekta koji financira EU pod nazivom GOVAQUA, a koji je pokrenut 2023. Istraživački tim dijeli inovativne modele upravljanja vodama s lokalnim zajednicama u svrhu promicanja održive i pravedne uporabe vode u Europi.
„U Živim laboratorijima različite se vrste znanja i ideja spajaju i stavljaju u praksu”, kaže Suvi Sojamo, vodeća istraživačica na Finskom institutu za okoliš.
Sojamo je stručnjakinja za upravljanje vodom, odgovorno gospodarenje vodama i diplomaciju povezanu s vodom, a trenutačno je na čelu tima projekta GOVAQUA koji spaja 12 organizacija za istraživanje i upravljanje vodama iz Francuske, Nizozemske, Rumunjske, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine.
Vrijedan resurs
Tijekom studija iz područja ekoloških znanosti i politika Sojamo je privukla voda, tema koja se često zanemaruje u njezinoj matičnoj državi Finskoj, jednoj od europskih država najbogatijih vodom.
„Voda je nešto što najčešće uzimamo zdravo za gotovo,” objasnila je. „Ali pronašla sam akademsku zajednicu u kojoj postoji razumijevanje o tome koliko je voda važna na globalnoj razini i koja je predvidjela koliko će važnost te teme porasti i u Europi.”
Europske rijeke, jezera, mora i podzemne vode pod sve su većim pritiskom od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena, tvrde iz Europske agencije za okoliš.
Europski mediji vodu već nazivaju sljedećom europskom krizom. U srpnju ove godine Europska komisija pokrenula je kampanju #WaterWiseEU radi podizanja razine svijesti i poticanja aktivnosti usmjerenih prema „ublažavanju problema s vodom u Europi do 2050. godine”.
Kako bi se uhvatili u koštac s tim izazovima, istraživači projekta GOVAQUA sastavljaju popis dobrih praksi s planom za donositelje politika, poduzeća i zajednice, a sve kako bi potaknuli veće promjene diljem Europe.
Cilj je projekta GOVAQUA suočiti se s većim izazovima povezanima s uporabom vode, kao što su proizvodnja hrane, proizvodnja električne energije i očuvanje prirode, kaže Sojamo.
Voda kao gospodarski pokretač
Drugi je Živi laboratorij projekta GOVAQUA smješten u područje Dunavăț na rumunjskoj delti Dunava.
Ovdje je fokus na poništavanju desetljećima dugog uništavanja okoliša kroz obnovu močvarnog područja koje je isušeno radi poljoprivrede. Nakon obnavljanja ta bi močvarna područja mogla igrati ključnu ulogu u zaštiti lokalnih zajednica od sve većeg rizika od suša, opasnosti koja je bila nezamisliva prije samo nekoliko desetljeća.
„U ekološkom smislu ta su močvarna područja neprocjenjiva”, kaže Codruța Savu, politička stručnjakinja iz WWF-a Rumunjska, organizacije koja vodi Živi laboratoriji područja Dunavăț.
Osim što će povećati dostupnost vode tijekom sušnih razdoblja, Savu kaže da će oporavak močvarnih područja podržati ribolov i berbu trske, djelatnosti koje su važne za lokalno gospodarstvo. Pomoći će i u očuvanju bioraznolikosti te regije i tako dodatno doprinijeti gospodarstvu putem turizma.
„Očekuje se da će močvarna područja privući još turista, što će lokalnom stanovništvu donijeti dodatne mogućnosti zarade od aktivnosti poput promatranja ptica i vođenih razgledavanja prirode”, dodaje Savu.
Čvorište bioraznolikosti
Soile Kulmala, viša znanstvena suradnica na Finskom institutu za okoliš, smatra da je vrijeme da se odmaknemo do rješavanja pojedinačnih ekoloških problema i usvojimo sistematičniji pristup povećavanju ekološke održivosti.
Kulmala koordinira paralelnom istraživačkom inicijativom koju financira EU pod nazivom BIONEXT, a u kojoj se preispituje način na koji ljudi stupaju u interakciju s prirodom, pri čemu je fokus na bioraznolikosti. Ističe važnu ulogu bioraznolikosti u područjima poput proizvodnje hrane, reguliranja klime, ljudskog zdravlja, ali i kvalitete vode.
„U projektu BIONEXT bioraznolikost je središte svega”, kaže Kulmala, koja taj pristup naziva „bioraznolikost kao čvorište”.
Pristup bioraznolikosti kao čvorištu, kaže, pokazuje raznoliku, isprepletenu vezu između ljudi i prirode. Osim toga, daje nam temelj za donošenje boljih odluka o tome kako upravljamo prirodom i stupamo u interakciju s njom.
U istraživačkom timu djeluju znanstvenici i upravitelji projekata iz Belgije, Češke, Njemačke, Grčke, Nizozemske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine, a cilj im je do kolovoza 2026. istražiti kako ljudska aktivnost utječe na prirodu, uključujući vodu.
Osim toga, istražuju i kako promjene u prirodi utječu na ljudske sustave. Glavni je cilj istraživačkog tima projekta BIONEXT potaknuti donositelje politika da u političkom odlučivanju u obzir uzimaju bioraznolikost.
„Cilj nam je razviti smjernice i preporuke za korjenitu promjenu u našim sustavima i politikama kako bismo postigli održiviju budućnost”, kaže Kulmala.
Ključni alat za političko odlučivanje na kojem istraživači rade aplikacija je pod nazivom BIONEXT Pathways.
Aplikacija je trenutačno u razvoju, a upotrebljavat će kombinaciju dviju kompleksnih metoda obrade podataka za analiziranje nalaza koje su pružili stručnjaci za bioraznolikost.
Kad bude spremna, pomagat će korisnicima da istraže i implementiraju strategije koje potiču bioraznolikost i stvaraju zdraviji okoliš. Bit će utemeljena na stvarnim primjerima i predstavit će nekoliko rješenja za svaki problem povezan s okolišem i bioraznolikošću, a za svaki će primjer navoditi i prednosti i mane.
Kulmala, koja se kao istraživačica i predavačica na fakultetu bavi upravljanjem okolišnih resursa od 2004., duboko je i osobno posvećena očuvanju bioraznolikosti.
Sjeća se da je novac koji je dobila kao poklon za diplomu prije više od 20 godina donirala Finskoj zakladi za prirodnu baštinu. To je pomoglo u očuvanju dijela drevne šume Häme sjeverno od Helsinkija.
„Moj im je doprinos pomogao da kupe i sačuvaju mali dio šume”, rekla je. „To je nešto što mi je srcu vrlo blisko.”
Rizici i prilike
Ljudska interakcija s prirodom često negativno utječe na vodu, okoliš i bioraznolikost istovremeno.
Primjerice, istraživači projekta BIONEXT otkrili su da proizvodnja energije može uzrokovati posmeđivanje vode, kad zbog organskih tvari voda poprimi tamniju boju, ili eutrofikaciju, kad višak hranjivih tvari uzrokuje pretjeran rast algi. Obje pojave mogu naštetiti vodenom okolišu i utjecati na ribarstvo.
„To pokazuje koliko su energija, voda i proizvodnja hrane međusobno povezani bioraznolikošću”, kaže Kulmala.
No, istraživači projekta BIONEXT otkrili su i da više od 30 % naših interakcija s prirodom može donijeti pozitivne promjene. To su, primjerice, promicanje novih poljoprivrednih praksi pogodnih za biološku raznolikost ili održivijih načina ishrane s manje mesa te obnova šuma i tresetišta.
Daljnji poticaj trebao bi donijeti zakon EU-a o obnovi prirode, kojim se postavljaju zakonski obvezujući ciljevi obnove 20 % narušenih kopnenih i morskih ekosustava do 2030.
Autorica Sofia Sanchez Manzanaro
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.