Znanstvenici navode kako vitamini i minerali mogu pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, ali samo ako su iz hrane. Obrazlažu i kako dodaci prehrani mogu imati štetan učinak na zdravlje, pa tako tvrde da ljudi koji su uzimali dodatke vitamina D, a uopće nisu imali nedostatak tog vitamina, imaju veći rizik od smrtnosti od karcinoma.
Autori nadalje tvrde da nisu otkrili zašto su isti vitamini i minerali uneseni iz hrane imali pozitivan učinak, dok su oni koje su ljudi uzimali u obliku dodataka imali štetan utjecaj. Dodatke su češće uzimale žene, njih 56 posto. Svoje rezultate objavili su u časopisu Annals of Internal Medicine gdje dodatno pojašnjavaju da uzimanjem većih doza kalcija iz prehrane dolazi do poremećaja funkcije crijeva, a zbog toga se u urinu pojavljuje veća razina kalcija.
S druge strane, kalcij kojeg su ljudi uzimali kao dodatak prehrani može voditi do povećanog rizika od nastanka bubrežnih kamenaca. Autori studije pratili su medicinske podatke unazad deset godina temeljeći se na masovnom istraživanju National Health Examination Survey gdje je većina sudionika govorila o dodacima koje su uzimali, ali su navodili i liste hrane koju su svakodnevno konzumirali. U tom su istraživanju ispitanici govorili i o tome jesu li pušači, piju li alkohol, vježbaju li te pate li od drugih bolesti poput raka ili dijabetesa. Te su podatke povezali sa medicinskim podacima o smrti sudionika tijekom razdoblja istraživanja. Umrlo je 3613 sudionika. Više od polovice sudionika ustvrdilo je kako uzima dodatke prehrani. Najveći broj njih, gotovo 40 posto, uzimali su multivitamine, dok su ostali najčešće uzimali vitamine C, D i E te minerale poput kalcija i magnezija. Procjenjujući njihove izjave, znanstvenici su računali koliko je svaki sudionik uzeo mikronutrijenata tijekom dana, te su pratili je li unos vitamina bio ispod ili iznad preporučene dnevne razine ili u skladu s preporukama.
- Naši rezultati i rezultati drugih studija ukazuju na to da korisnici dodataka prehrani imaju višu razinu obrazovanja i prihoda te zdraviji način života (npr. bolju prehranu, višu razinu tjelesne aktivnosti, ne puše i ne piju alkohol i imaju zdravu težinu) od onih koji ne koriste dodatke. No očigledna povezanost između upotrebe dodataka i niže smrtnosti može djelovati zbunjujuće zbog višeg socioekonomskog statusa i faktora zdravog načina života koji također utječu na smanjenje smrtnosti - istaknuli su autori dodajući i da su ustanovili kako je preporučena dnevna doza vitamina K i magnezija kod pojedinaca nosila niži rizik od smrtnosti od svih bolesti, dok su preporučene doze vitamina A i K te cinka i bakra iz hrane bili povezani s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Eva Pavić, univ. spec. dipl. ing. voditeljica je Dijetetičkog savjetovališta u KBC Zagreb. Kaže kako među liječnicima i dijetetičarima jedno od najčešćih pitanja ono: Je li potrebno uzimati dodatke prehrani?.
- Iako je provedeno dosta studija na ovu temu, najčešći odgovori su "možda" ili "možda ne". Nema dovoljno čvrstih dokaza za dodatnu pomoć iz dodataka prehrani osim gdje je to dokazano biokemijskim pretragama, ali zato pravilna prehrana i određena hrana ima nedvojbene prednosti. Postoji više od 75.000 raznih dodataka prehrani (vitamini, minerali, biljni dodaci, biljke, vlakna, steroli, glukozamin i sl.) Nema dovoljno dokaza da se podrži upotreba dodataka prehrani u primarnoj prevenciji, od specifičnog smrtnog ishoda, pojavnosti kardiovaskularnih bolesti i pojavnosti raka. Suplementacija vitamina B 6, B12 i vitamina D je pokazala možda pozitivan utjecaj među osobama starije životne, ali znamo da se sa starenjem smanjuje apsorpcija vitamina pa suplementi imaju određenu korist, ali za to je potrebno provesti daljnje istraživanje - kazala je osvrćući se na studiju američkih kolega.
Ističe da preporuka za dnevnim unosom treba biti prema RDA (RDA – Recommended Dietary Allowance ), ali da ne možemo generalno reći koji vitamini i minerali najčešće nedostaju općoj populaciji jer svaki je vitamin ili mineral važan kod određenih specifičnih bolesti.
- Tako je, primjerice, kod bolesti štitnjače vrlo važan unos joda i selena, ali za opću populaciju to nije presudno. Važno je reći da ono što unesemo kroz hranu uglavnom nije u suvišku, jer naš organizam ima mehanizme za eliminaciju iz tijela (npr. višak izlučuje mokraćom), ako govorimo o mineralima i vitaminima topivim u vodi, ali za vitamine topive u masti već je problem jer se mogu previše akumulirati u organizmu. Stoga je problem ako netko na svoju ruku unosi vitaminske dodatke jer to može ozbiljno naštetiti zdravlju. Ono što mi u svojoj praksi možemo primijetiti jest činjenica da se javlja sve više ljudi koji imaju nedostatak vitamina D, vitamina B12 i folata te željeza - kazala je mag. Pavić.
Navodi dalje kako postoje vitamini topivi u mastima i vitamini topivi u vodi.
- U mastima su topivi A, D, E i K. U vodi su topivi vitamin C i vitamini B skupine. Sve nedostatke vitamina uvijek treba najprije pokušati riješiti unosom hrane kroz prirodne izvore. Također, važno je reći da se hrana mora termički obraditi. Ponajprije to mora biti najmanje na 65 stupnjeva kako bi se ubilo salmonelu jer je sigurnost hrane uvijek na prvom mjestu. Ali isto tako, preporuka je hranu kuhati minimalno kako bi se zadržale njezine nutritivne vrijednosti - pojasnila je mag. Pavić.
Kaže i kako se pojedini vitamini ne mogu unijeti samo hranom. Primjerice, vitamin D kojeg najčešće nedostaje kod pretilih osoba, osoba sa šećernom bolesti koji imaju višak kilograma, ali i djece jer su sve manje na otvorenom, najbolje se nadoknađuje izloženošću suncu.
- Čak i zaštitne kreme svojim UV faktorima blokiraju apsorpciju vitamina D. Istina, manjim dijelom on se može unijeti i iz hrane, a to je plava riba, maslac, losos, avokado i nešto žitarica. Stoga je preporuka boraviti na otvorenom u jutarnjim ili kasnijim poslijepodnevnim satima. Kod vitamina B12, folata, Omega 3 masnih kiselina i drugih vitamina primjećujemo njihov nedostatak kod vegana ili osoba s poremećajem prehrane (anoreksija, bulimija i sl.). U njihovom slučaju kad se taj nedostatak dokaže treba povećati unos hrane koja je izvor tih vitamina, a to su zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, fermentirani mliječni proizvodi, jaja, mlijeko. Vitamin B12 nalazi se samo u namirnicama životinjskog podrijetla, stoga osobe koje ne konzumiraju hranu animalnog porijekla moraju uzimati nadoknadu u suplementima. Ističe kako je najvažnija uravnotežena prehrana iz svih 6 osnovnih skupina hrane, a to je zapravo prehrana temeljena na mediteranskom tipu prehrane - kazala je mag. Pavić.
Osim salata, kod svih je namirnica termička obrada važna u najmanjem mogućem vremenu kuhanja kako bi se zadržala nutritivna svojstva, pa tako savjetuje da se mlada blitva koja je bogata željezom kuha samo nekoliko minuta. Ako joj se potom doda češnjak i malo maslinova ulja, dobije se zdravi obrok. Kod spravljanja voćnog jogurta koji je odličan izvor kalcija, fosfora, vitamina B skupine, te folata, niacina, magnezija i cinka može se dodati sirovo svježe voće bogato vitaminom C i određenim polifenolima koji imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti, posebno važno za mlađu i stariju populaciju. Kod nedostatka željeza nužan je unos svježeg sirovog šumskog voća od borovnica, jagoda, malina, ali i cikle. Cikla je bogata željezom i nitratima i odlična je za snižavanje krvnog tlaka. Cikla se može i konzervirati, ali najbolje ju je ribati sirovu s voćem i povrćem kao salatu, ili jesti netom kuhanu. Mlada cikla se kuha ovisno o veličini, ako je sitna vrlo kratko, kod veće naravno duže. Kuhana je kad je probodete vilicom i mekana je, zaključuje mag. Pavić.
Na stranicama Ministarstva zdravstva upozoravaju i kako u Hrvatskoj dodaci prehrani ne smiju sadržavati navode da pomažu u očuvanju zdravlja.
- Dodacima prehrani smatra se hrana čija je svrha dopuniti uobičajenu prehranu, a koja predstavlja koncentrirane izvore hranjivih tvari ili druge tvari prehrambenog ili fiziološkog učinka, pojedinačne ili u kombinaciji, na tržištu u doziranom obliku, to jest oblicima kao što su kapsule, pastile, tablete, pilule i slično, vrećice praha, ampule tekućine, bočice na kapaljku, te ostali slični oblici tekućine i praha smatraju se pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari (vitamini i minerali) ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom Na tržište se stavljaju isključivo zapakirani i to pojedinačno ili u kombinaciji. Označavanje, reklamiranje i prezentiranje dodataka prehrani mora biti takvo da proizvodu ne pripisuje svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućuje na takva svojstva, ne sadrži navode koji upućuju da uravnotežena i raznolika prehrana ne može općenito pružiti primjerene količine hranjivih tvari - stoji na stranicama Ministarstva.
ŠOK U KRALJEVSKOJ OBITELJI: Meghan Markle ostaje sama čekati bebu?