Mi smo dobri, dobri vinogradari, ali loši vinari, odgovarali su prije 20-ak godina Istrani na pitanje zašto njihova vina nisu poput slovenskih ili talijanskih. Nekolicina tada mladih vinara to je htjela promijeniti. I uspjela. Naučili su kako da iz dobrog grožđa naprave dobro vino, a potom to poželjeli pokazati svijetu. Zato su osnovali Vinistru, koja je u samo 19 godina od smotre lokalnih istarskih vina prerasla u najveću hrvatsku vinsku izložbu, ali i jednu od najveselijih turističkih priredbi i izvan naših granica.
Vino potiče dobro raspoloženje, no toliko smijeha kao u Poreču tijekom tri svibanjska dana nema ni na jednom sajmu u Europi. I ne zna se tko se više smije, deseci organizatora, stotine izlagača ili tisuće posjetitelja.
Počelo je 1994. ocjenjivanjem istarskih vina, a jubilarna 10. Vinistra bila je tematska izložba “Malvazije Mediterana”. To je preraslo u svjetsko prvenstvo malvazija, koje je ove godine doživjelo četvrto izdanje. Od 1998. godine ocjenjuju se i rakije, a u posljednje vrijeme i maslinova ulja. Posebna je atrakcija kulinarska priredba Vinistra Gourmet, na kojoj najbolji istarski kuhari čuda rade od izvornih istarskih namirnica.
Treba razlikovati izložbu Vinistra od istoimene udruge koja broji oko 100 vinara, ali cilj im je isti. To je povećanje kvalitete istarskih vina i promicanje vinske kulture. Vinistra je postala svjetska izložba, a prerasla je i vinske okvire, no najvrednija priznanja i danas su za autohtona vina. Zato valja spomenuti da ove godine najbolju mladu istarsku malvaziju ima vinarija Tomaz iz Motovuna, a najbolja zrela je Santa Lucia Gianfranca Kozlovića. Najbolji mladi teran napravio je Bruno Ferenac iz Vižinade, a zreli Vina Dešković iz Grožnjana. Najbolji mladi refošk ima Slavec s Kocine iz Izole u Sloveniji, a zreli Vina Radovan iz Višnjana.
Organizatori Vinistre proveli su u djelo geslo “misli globalno djeluj lokalno”, a istovremeno su ga parafrazirali. Oni danas misle lokalno, a djeluju i globalno.